preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Projekti i akcije

Učenici 8. razreda koji pohađaju dodatnu nastavu iz biologije, u prvom su polugodištu uz pomoć prof. Valentine Petković osmislili i ostvarili mini projekt pod nazivom:

ISPOLJAVANJE  DOMINANTNIH I RECESIVNIH SVOJSTAVA U POPULACIJI UČENIKA OSMIH RAZREDA 2008./2009. GODINE

 

Kako bismo što bolje razumijeli projekt, naši su nam napredni biolozi objasnili nekoliko pojmova vezanih uz genetiku, odnosno uz naslijeđe.

Gen je osnovna jedinica naslijeđa. To je dio DNA molekule koji kontrolira određenu nasljednu osobinu. Svaki gen ima svoje određeno mjesto na kromosomu (tjelešce u jezgri stanica). Jedan gen čine dva alela koji se nalaze na homolognim kromosomima, od kojih je svaki naslijeđen od jednog roditelja. Aleli se označavaju velikim i malim slovima abecede npr. a ili A. Otac genetike, češki redovnik Gregor Mendel, u vrijeme svojih istraživanja nije znao za gene, nego ih je zvao faktorima naslijeđa. Primijetio je također da neki faktori prevladavaju nad drugima. Jedinka može nositi dva jednaka alela za jedno svojstvo pa se tada naziva homozigot (AA ili aa), a ukoliko su aleli različiti, onda je to heterozigot (Aa).

Genotip i fenotip su dva pojma koja nužno susrećemo u genetici pa ih također treba objasniti. Fenotip su sve osobine nekog organizma, tj. sva njegova fiziološka i morfološka svojstva (boja očiju i kose, veličina nosa, visoki ili niski krvni tlak…). Fenotip je izraz genotipa, odnosno genetskog naslijeđa koje organizam nosi, ali na fenotip utječe i okolina.

Genotipom se naziva sveukupno naslijeđe nekog organizma, dakle svi njegovi geni. Međutim, kako je fenotip izraz genotipa, to obrnuto ne mora biti jer se ne moraju sva svojstva genotipa izraziti. Netko može nositi gen za boju očiju koji se sastoji od alela za smeđe i alela za plave oči. U tom slučaju oči će biti smeđe jer je smeđa boja očiju dominantna nad plavom. Tako je plava boja, iako se nalazi u genomu, ostala skrivena u fenotipu.

Mendel je križanjem graška visoke i niske stabljike uočio da se u prvoj generaciji  pojavljuju biljke s visokim stabljikama. Kada je križao biljke prve generacije međusobno, u idućoj  je generaciji bilo i visokih i niskih stabljika. Tako je on zaključio da za jedno svojstvo postoje dva alela (on ih je nazvao nasljednim faktorima). Kako se svojstvo nekad pojavi, a nekad ne, zaključio je da mora postojati razlika u jačini njihova izražavanja u fenotipu. Tako je one koji prevaladavaju nazvao dominantnima (označavaju se velikim slovima abecede), a one potisnute recesivnima (označavaju se malim slovima abecede).

Kao i kod svih organizama, i kod čovjeka je ustanovljena prisutnost dominantnih (prevladavajućih) i recesivnih (potisnutih) svojstava. Pošto kod čovjeka iz etičkih razloga nije moguće izvoditi eksperimente, anketiranjem i statističkom obradom podataka, te proučavanjem rodoslovlja, ispitan je niz takvih osobina čiji su odnosi nasljeđivanja vidljivi iz sljedećih primjera:

DOMINANTNO

RECESIVNO

tamna kosa

smeđe ili zelene oči

jamice na obrazima

ušna resica slobodna  

uzdužno svijanje jezika

krvne grupe A, B, AB

kratkovidnost

pjege na koži

svijetla kosa

plave ili sive oči

obrazi bez jamica

srasla ušna resica

nesvijanje jezika

krvna grupa 0

normalan vid

koža bez pjega

 

 

Cilj i zadaci ovoga projekta bili su:

Ø  Ispitati učestalost ispoljavanja recesivnih svojstava na uzorku učenika osmih razreda.

Ø  Potvrditi ili opovrgnuti hipotezu da su recesivna svojstva ispoljena kod manjeg broja učenika.

 

Materijali i metode kojima su se učenici služili:

Ø  Različita stručna literatura i časopisi

Ø  Spoznaje s internetskih stranica vezane uz temu

Ø  Anketiranje učenika osmih razreda te obrada podataka

Ø  Izrada postera za prezentaciju

U ovome su se projektu učenici odlučili za ispitivanje dvaju svojstava. Kao najpogodnija svojstva odabrali su svijanje jezika i ušnu resicu. Svoja su ipitivanja proveli na 61 učeniku, a u nastavku donosimo i rezultate njihova proučavanja.

 

  1. UZDUŽNO SVIJANJE JEZIKA

 

    Tablica 1.

 

Dominantno (mogu svinuti jezik)

Recesivno ( ne mogu svinuti jezik)

Broj učenika; %

35; 57%

26; 43%

 

 

 

 

  1.  POLOŽAJ UŠNE RESICE

                              

Tablica 2.

 

Dominantno (slobodna ušna resica)

Recesivno (srasla ušna resica)

Broj učenika; %

47; 77%

14; 23%

 

 

  1. ISPOLJENA SVOJSTVA KOD POJEDINOG UČENIKA

                              

Tablica 3.

ISPOLJENA SVOJSTVA

BROJ UČENIKA

POSTOTAK %

OBA RECESIVNA

5

8%

OBA DOMINANTNA

 

24

39%

JEDNO RECESIVNO,JEDNO DOMINANTNO

32

53%

 

 

 

Iz dobivenih je rezultata vidljivo da je najveći postotak učenika s ispoljenim dominantnim svojstvima. Gledajući pojedino svojstvo, možemo uočiti da gotovo jednak postotak učenika pokazuje ispoljavanje svojstva uzdužnog svijanja jezika i kao dominantnog (57%) i kao recesivnog (43%).

U nasljeđivanju položaja ušne resice znatno je zastupljenije dominantno svojstvo (77%).

Vrlo mali postotak učenika ima ispoljena oba ispitivana svojstva kao recesivna (8%).

Dominantna se svojstva učestalije nasljeđuju jer je za njihovo ispoljavanje dovoljan samo jedan od para gena (Aa ili AA), dok za ispoljavanje recesivnog svojstva oba gena moraju biti recesivna (aa).

Pretpostavljamo da bi zbog toga rezultati bili slični da smo proučavali bilo koje drugo svojstvo.

 

 

 

Na kraju svojega istraživanja mladi biolozi zaključuju:

Kako je ovo istraživanje provedeno na vrlo malom uzorku, nemoguće je na temelju dobivenih rezultata donijeti opći zaključak. Ipak, ovo je istraživanje pokazalo da su dominantna svojstva stvarno dominantna, odnosno da su dominantna svojstva u populaciji fenotipski izražena u većem postotku.

 

Prof. Valentina Petković

 







preskoči na navigaciju