Na temelju članka 98. stavka 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10, 90/11., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19., 64/20., 151/22. i 156/23.) Školski odbor Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci,  uz  prethodnu  suglasnost  osnivača  Osječko-baranjske  županije,  (KLASA:

602-01/24-01/3, URBROJ: 2158-01-24-65 od 20. lipnja  2024.) na 27. sjednici održanoj 18. srpnja 2024. donio je

ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA STATUTA OSNOVNE ŠKOLE VLADIMIRA NAZORA, FERIČANCI

Članak 1.

U Statutu Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci (KLASA: 011-03-01/19-01/3, URBROJ: 2149-01-19-6, od 9. kolovoza 2019.) u članku 6. stavku 1. postavku 1. brojka:

“100.000,00” zamjenjuje se brojkom: 13.272,28”, a riječ: „kuna“ zamjenjuje se riječju:

„eura.“.

U podstavku 2. brojka: „200.000,00“ zamjenjuje se brojkom: „26.544,56“, a riječ:

„kuna“ zamjenjuje se riječju: „eura.“.

Članak 2.

U članku 14. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

“U izvanrednim okolnostima, kada nije moguće izvođenje nastave u Školi, Škola može za sve učenike ili dio učenika određenih razreda izvoditi nastavu na daljinu, uz suglasnost osnivača Škole na temelju prethodne suglasnosti ministra.”.

Članak 3.

U članku 15. stavak 2. mijenja se i glasi:

„Broj razrednih odjela u školi utvrđuje Odlukom nadležno upravno tijelo Županije za poslove obrazovanja.“.

Članak 4.

U članku 52. stavku 1. podstavak 8. mijenja se i glasi:

„- na prijedlog ravnatelja usvaja prijedlog financijskog plana, prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana, usvaja prijedlog polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana te polugodišnji i godišnji financijski izvještaj,“.

Iza podstavka 8. dodaje se novi podstavak 9. koji glasi:

„- usvaja konačni financijski plan ako je različit od dostavljenog prijedloga financijskog plana,“.

Dosadašnji podstavci 9.-23. postaju podstavci 10.-24.

U dosadašnjem podstavku 14., koji postaje podstavak 15. brojka: „100.000,00“ zamjenjuje se brojkom: „13.272,28“, brojka: „200.000,00“ zamjenjuje se brojkom: „26.544,56“, a riječ:

„kuna“ zamjenjuje se riječju: „eura.“.

U dosadašnjem podstavku 15., koji postaje podstavak 16. brojka: „200.000,00“ zamjenjuje se brojkom: 26.544,56“, a riječ: „kuna“ zamjenjuje se riječju: „eura.“.

Članak 5.

U članku 60. stavku 1. podstavak 6. mijenja se i glasi:

„-predlaže usvajanje prijedloga financijskog plana, usvajanje prijedloga izmjena i dopuna financijskog plana, usvajanje prijedloga polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana te usvajanje polugodišnjeg i godišnjeg financijskog izvještaja,“.

U podstavku 10. brojka: „100.000,00“ zamjenjuje se brojkom: „13.272,28“, a riječ: „kuna“ zamjenjuje se riječju: „eura“.

U podstavku 27. iza riječi: „Osnivača“ riječi: „i Ured državne uprave u županiji“ brišu se.

Članak 6.

Članak 62. mijenja se i glasi:

„Za ravnatelja se može imenovati osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom.

Dodatne kompetencije koje se vrednuju u postupku imenovanja ravnatelja Škole su poznavanje stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima, a kandidati za ravnatelja ne moraju imati dodatne kompetencije.“.

Članak 7.

U članku 75. stavak 2. mijenja se i glasi:

„ Poslove tajnika Škole može obavljati osoba koja je završila:

1. sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij pravne struke ili stručni diplomski studij javne uprave,
2. stručni prijediplomski studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke 1. ovoga stavka.“.

Članak 8.

Članak 88. mijenja se i glasi:

„Status redovitog učenika stječe se upisom u školu.

Upisi u prvi razred mogu se provoditi elektroničkim putem.“.

Članak 9.

U članku 97. stavku 2. riječi: „nadležni Centar za socijalnu skrb“ zamjenjuju se riječima: „nadležno tijelo za socijalni rad.“.

Članak 10.

U članku 112. stavak 5. mijenja se i glasi:

„Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi predmetnom ili

razrednom ispitu u propisanim rokovima, Škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu, ali ne kasnije od 15. listopada kalendarske godine.“.

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„Iznimno od stavka 5. ovog članka, u slučaju da učenik nije mogao pristupiti predmetnom ili razrednom ispitu zbog iznimno teške bolesti, hospitalizacije ili drugih

iznimno teških okolnosti Škola je dužna učeniku omogućiti polaganje ispita i nakon 15. listopada kalendarske godine, uz suglasnost ministra.“.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

Članak 11.

Članak 127. mijenja se i glasi:

„Roditelji, odnosno skrbnici dužni su brinuti se o redovitom pohađanju nastave i redovitom izvršavanju obveza.

U slučaju izostanka učenika s nastave roditelj je dužan, što je moguće prije, a

najkasnije u roku osam (8) dana od dana izostanka učenika na nastavu javiti razlog izostanka u pravilu putem e-dnevnika ili u istom roku opravdati izostanak učenika neposredno u Školi.

Izostanci utemeljeni na zdravstvenim razlozima u trajanju duljem od tri radna dana uzastopno opravdavaju se liječničkom potvrdom.

Izostanak učenika može se opravdati i odgovarajućom potvrdom institucije, ustanove ili druge nadležne fizičke ili pravne osobe, sukladno Pravilniku o kriterijima za izricanje

pedagoških mjera.“.

Članak 12.

U članku 141. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„Za rashode za redovito poslovanje koji nastaju kontinuirano, a utvrđeni su Zakonom o proračunu i Odlukom Osnivača o izvršavanju proračuna za pojedinu godinu nije potrebna posebna suglasnost Osnivača.

Način stjecanja i korištenja nenamjenskih donacija uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi Školski odbor.“.

Članak 13.

U članak 143. riječ. „obračun“ zamjenjuje se riječima „izvještaj o izvršenju.“.

Članak 14.

U svim odredbama Statuta riječi: „Ured državne uprave“ i riječi: „Ured državne

uprave u županiji“ u odgovarajućem padežu zamjenjuje se riječima: „nadležno upravno tijelo Županije za poslove obrazovanja.“.

Članak 15.

Ova Odluka o izmjenama i dopunama Statuta stupa na snagu osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči Škole.

KLASA: 003-06/24-01/3

URBROJ: 2149-9-05-24-9

Feričanci, 18. srpnja 2024.

Predsjednik Školskog odbora   Anita Azenić, prof.

Ova Odluka o izmjenama i dopunama Statuta donesena je uz prethodnu suglasnost Osnivača Škole i to Osječko-baranjske  županije, KLASA: 602-01/24-01/3, URBROJ: 2158-01-24-65 od 20. lipnja  2024.

Odluka o izmjenama i dopunama Statuta objavljena je na oglasnoj ploči Škole dana 18. srpnja 2024. godine, a stupila je na snagu 26. srpnja 2024. godine.

Ravnatelj

Marko Knežević, prof.

Na temelju članka 26. i 27. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23. – OUSRH od 14. 6. 2023.) i članka 52. Statuta Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci, nakon prethodnog savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom s pravima i obveza radničkog vijeća, Školski odbor Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci na sjednici održanoj 26. ožujka 2024. donio je

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O RADU

Članak 1.

U Pravilniku o radu Osnovne škole Vladimira Nazora (KLASA: 011-04/23-01/1, URBROJ: 2149-9-05-23-2 od 23. lipnja 2023. godine), u članku 16. stavak 7. mijenja se i glasi:

„(7) Poslove tajnika u Školi može obavljati osoba koja je završila:

1. a) sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave,
2. b) preddiplomski stručni studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.“.

Članak 2.

U članku 19. stavku 6. podstavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

„– s radnikom koji u Školi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, do punog radnog vremena u Školi u kojoj je zaposlen,

– na zahtjev radnika zaposlenog u Školi na neodređeno vrijeme, premještajem u drugu školsku ustanovu, na temelju sporazuma ravnatelja školskih ustanova,“.

Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi:

„– s osobom koja je tijekom studija bila korisnik državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studije i koja je, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzela obvezu rada u školskoj ustanovi.“.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„(7) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona za rad učitelja i nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi, radni odnos može se zasnovati bez natječaja na određeno vrijeme do godinu dana s osobom u mirovini koja ispunjava uvjete natječaja, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života.“.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje podstavak 8. iza riječi „Zakona,“ dodaju se riječi: „niti se radni odnos zasnuje s osobom iz stavka 7. ovoga članka“.

Iza dosadašnjeg stavka 7. koji postaje stvak 8. dodaju se stavci 9. i 10. koji glase:

„(9) Popise i konktakte osoba iz stavka 6. podstavka 6. ovoga članka Ministarstvo dostaviti Školi na zahtjev, na temelju kojeg će Škola uputiti službeni poziv osobi za zasnivanje radnog odnosa.

(10) Odbijanje ili ne prihvaćanje poziva Škole iz stavka 9. ovoga članka smatrat će se kršenjem uvjeta stipendiranja.“.

Članak 3.

Članak 94. mijenja se i glasi:

„(1) Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije sudjeluje u upravljanju i radu europskih škola te upućuje odgojno-obrazovne radnike na rad u europske škole.

(2) Odgojno-obrazovni radnik koji je prije upućivanja na rad iz stavka 1. ovoga članka imao zasnovan radni odnos na puno neodređeno vrijeme, ima pravo povratka na rad, na poslove koje je obavljao prije upućivanja, bez provedbe javnog natječaja, sukladno sporazumu između radnika i poslodavca.

(3) Odgojno-obrazovni radnik izabran za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ili osoba koja je izabrana za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu, a koja je prije upućivanja imala zasnovan radni odnos u Školi na neodređeno vrijeme, ima pravo povratka na rad, na poslove koje je obavljala prije upućivanja, bez provedbe javnog natječaja, sukladno sporazumu između radnika i Škole.

(4) Radnik iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ima se pravo vratiti na rad u Školu u kojoj je prethodno radio ako o svojoj namjeri povratka obavijesti Školu najkasnije u roku od sedam dana od dana prestanka trajanja izbora iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(5) Ako radnik iskoristi pravo iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stavka 4. ovoga članka.“.

Članak 4.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči Osnovne škole 3. travnja 2024.

KLASA: 011-04/24-01/1

URBROJ: 2149-9-05-24-2

Feričanci, 26. ožujka 2024.

Predsjednik Školskog odbora

    Anita Azenić, prof.

________________________

Ovaj Pravilnik je objavljen na oglasnoj ploči Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci dana 26. ožujka 2024. godine, a stupio je na snagu dana 3. travnja 2024. godine.

          Ravnatelj

Marko Knežević, prof.

  Na temelju  članka 107. stavka  9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine“, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10.-ispravak, 90/11., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14., 7/17. i 68/18.) i članka 51. Statuta Osnovne škole Vladimira Nazora Feričanci, Školski odbor Osnovne škole Vladimira Nazora Feričanci, uz suglasnost Ureda državne uprave u Osječko – baranjskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti (KLASA:602-02/19-01/145, URBROJ:2158-02-03/1-19-2 od 18. ožujka 2019.g. ), na  sjednici održanoj 08. ožujka 2019. godine donio je

P R A V I L N I K

O NAČINU I POSTUPKU ZAPOŠLJAVANJA

U OSNOVNOJ ŠKOLI

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

   Ovim se Pravilnikom o načinu i postupku zapošljavanja (u daljnjem tekstu: Pravilnik) u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Feričanci  ( u daljnjem tekstu: Škola) uređuje način i postupak provedbe natječaja u Školi kojim se svim kandidatima za zapošljavanje osigurava jednaka dostupnost javne službe pod jednakim uvjetima, sadržaj natječaja, način na koji se obavlja vrednovanje odnosno procjenjuju rezultati vrednovanja, rangiranje i odabir kandidata prijavljenih na natječaj odnosno kandidata koje je Školi uputio Ured državne uprave, imenovanje Povjerenstva za vrednovanje kandidata i djelokrug rada Povjerenstva te dostava izvješća ravnatelju Škole o provedenom postupku.

Članak 2.

Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se u:

– postupku imenovanja ravnatelja,

– postupku zapošljavanja pomoćnika u nastavi te stručno komunikacijskih

  posrednika koji nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne

  djelatnosti,

– postupke zasnivanja radnog odnosa za poslove vjeroučitelja,

– na zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme do 60 dana,

– na zasnivanje radnog odnosa temeljem sporazuma školskih ustanova o zamjeni

  mjesta rada radnika,

 –  na zasnivanje radnog odnosa kada su zaprimljene dvije ili manje  prijava koje

    udovoljavaju svim uvjetima natječaja,

 –  na postupak zasnivanja radnog odnosa kada Ured državne uprave predloži

    zapošljavanje dvoje ili manje kandidata o kojima vodi evidenciju,

  –  u drugim slučajevima propisanim zakonom kada objava natječaja nije

    obvezna.

Članak 3.

Ovim Pravilnikom osigurava se jednaka dostupnost pod jednakim uvjetima svim kandidatima za zapošljavanje u Školi kao javnoj službi.

Članak 4.

O zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj na temelju članka 114. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u daljnjem tekstu: Zakon), posebnih propisa, Statuta Predsjednica Školskog odbora:

Valentin Petković, prof.

Škole te odredbi ovoga Pravilnika.

                                              Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muške i na ženske osobe.

1. NATJEČAJ

                                                        Članak 6.

   Radni odnos u Školi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja koji raspisuje ravnatelj Škole uz uvjete i na način propisan  Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u daljnjem tekstu: Zakon), drugim zakonima i propisima.

   Iznimno od stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu  i  bez natječaja  u  skladu  sa Zakonom, odnosno, Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.

  Objava  i sadržaj natječaja

                                                          Članak 7.

   Ravnatelj odlučuje o objavljivanju natječaja za zasnivanje radnog odnosa prema potrebama Škole i u skladu s važećim propisima. Škola prijavljuje potrebu za radnikom nadležnom uredu državne uprave. Nakon što je nadležni ured državne uprave obavijesti da u evidenciji nema odgovarajuće osobe, odnosno, nakon što se škola nadležnom uredu državne uprave pisano očituje o razlozima zbog kojih upućena osoba nije primljena, Škola raspisuje natječaj.

Natječaj se objavljuje na mrežnoj stranici  i oglasnoj ploči Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i mrežnoj stranici  i oglasnoj ploči Škole.

   Natječaj treba sadržavati:

   – naziv i sjedište Škole,

   – mjesto rada i naziv radnog mjesta za koje se raspisuje natječaj,

   – vrijeme  na koje se sklapa ugovor o radu, neodređeno ili određeno vrijeme

    – tjedno radno vrijeme na koje se sklapa ugovor o radu; puno ili nepuno, s  

      naznakom broja sati ,

   – opće i posebne uvjete za radno mjesto za koje se raspisuje natječaj,

   – naznaku priloga/dokumentacije kojom se dokazuje ispunjenost uvjeta za 

     radno mjesto za koje je raspisan natječaj,

   – obvezu procjenu odnosno vrednovanja  kandidata,

   – naznaku zapreka za zasnivanje radnog odnosa u Školi  iz članka 106. Zakona

     i naznaku dokaza koji se prilaže,

   – napomenu da je kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju

     na temelju  posebnog zakona obvezan uz prijavu priložiti svu propisanu 

     dokumentaciju prema posebnom zakonu,

    – naznaku poveznice  na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja 

     na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri

    zapošljavanju na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog  

    rata i njihovih obitelji,

   – naznaku da će se kandidatom prijavljenim na natječaj smatrati samo osoba

      koja podnese pravodobnu i potpunu prijavu te ispunjava formalne uvjete

     iz natječaja,

    – naznaku da kandidati prijavom na natječaj daju privolu za obradu osobnih

      podataka navedenih u svim dostavljenim prilozima odnosno ispravama za

      potrebe provedbe natječajnog postupka,

   – naznaku probnog rada ako se ugovora,

   – rok za podnošenje prijava koji ne može biti kraći od osam dana ,

   – naznaku da se na natječaj mogu javiti osobe oba spola,

   – naznaku da je prijavu potrebno vlastoručno potpisati,

   – naznaku  mrežne stranice  Škole na kojoj će se objaviti područje povjere,

     pravni i drugi izvori za pripremu kandidata za procjenu odnosno vrednovanje

   te  rok za objavu vremena i mjesta održavanja procjene  i vrednovanje,

– kada se procjena i vrednovanje  provodi o poznavanju propisa odnosno

  određene literature ona se obvezno navodi u natječaju ili se naznačuje

  poveznica na istu,

 – naznaku  o načinu dostavljanja prijave i adresu  Škole na

   koju se podnose prijave s potrebitom dokumentacijom,

 – naznaku da se isprave prilažu u neovjerenoj preslici i

 – naznaku  u kojem se roku i na koji način  obavještavaju kandidati o rezultatima natječaja.

Prilozi, odnosno, isprave koje su kandidati dužni priložiti prema točki 9. ovoga članka u pravilu su:

1. životopis,
2. diploma, odnosno, dokaz o stečenoj stručnoj spremi,
3. dokaz o državljanstvu,
4. uvjerenje da nije pod istragom i da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak glede zapreka za zasnivanje radnog odnosa iz članka 106. Zakona s naznakom roka izdavanja / ne starije od dana raspisivanja natječaja,
5. elektronički zapis ili potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Sadržaj natječaja može se nadopuniti prema potrebama Škole, a u skladu s odredbama zakona i /ili podzakonskih propisa.

Poništenje natječaja i odluka o nezasnivanju radnog odnosa

Članak 8.

Natječaj se poništava ako je objavljen suprotno važećim propisima ili zbog drugih opravdanih razloga. Odluku o poništenju natječaja donosi ravnatelj. Poništenje natječaja objavljuje se na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnoj ploči Škole.

Ako prema natječaju nitko ne bude izabran, odnosno, ne bude sklopljen ugovor o radu, ravnatelj donosi odluku o nezasnivanju radnog odnosa.

U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka natječaj će se ponoviti, a do zasnivanja radnog odnosa na temelju ponovljenoga natječaja ili na drugi propisani način, radni odnos će se zasnovati u skladu s člankom 6. stavkom 2. ovoga Pravilnika.

• POVJERENSTVO

Članak 9.

Ravnatelj imenuje Povjerenstvo za procjenu i vrednovanje kandidata za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) i neposredno nadzire rad Povjerenstva.

Članove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj može imenovati kao stalne članove Povjerenstva za tekuću školsku godinu ili ih imenovati za svaki natječaj najkasnije do isteka roka za podnošenje prijave na natječaj ,a imenuju se iz reda radnika koji imaju stručno znanje vezano za procjenu kandidata.

Članovi Povjerenstva ne smiju biti članovi Školskog odbora i ne smiju biti s kandidatima u srodstvu u izravnoj liniji, pobočnoj liniji do drugog stupnja ni po tazbini do drugog stupnja.

Ravnatelj može imenovati i zamjenike članova Povjerenstva.

Članove Povjerenstva i/ili njihove zamjenike ravnatelj imenuje odlukom.

Rad Povjerenstva

Članak 10.

Povjerenstvo ima tri člana.

Članovi Povjerenstva između sebe biraju predsjednika.

Povjerenstvo radi na sjednicama, a o radu Povjerenstva vodi se zapisnik koji vodi član Povjerenstva.

Članak 11.

Članovi Povjerenstva uz nazočnost ravnatelja za svakog kandidata utvrđuju:

• je li dostavio pravodobnu i potpunu prijavu sa svim prilozima, odnosno, ispravama navedenim u natječaju,
• ispunjava li uvjete natječaja,
• poziva li se i ostvaruje li pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima.

Ako se na sjednici Povjerenstva ne može utvrditi ispunjava li pojedini kandidat uvjete natječaja, to se zapisnički konstatira, a do sljedeće sjednice Povjerenstva obvezno je pribaviti dodatna tumačenja.

Na sjednici Povjerenstva mogu sudjelovati i druge osobe, bez prava glasa, ako je to potrebno za rad Povjerenstva, a o tome odlučuje ravnatelj, odnosno, Povjerenstvo.

Kandidat za kojeg Povjerenstvo utvrdi da je dostavio nepravodobnu i/ili nepotpunu prijavu i/ili da kandidat ne ispunjava uvjete natječaja ne sudjeluje u daljnjem postupku što se utvrđuje u zapisniku.

Ako se na natječaj nije javio niti jedan kandidat koji ispunjava uvjete natječaja, procjena, odnosno, vrednovanje mogu se provesti u skladu s ovim Pravilnikom na prijedlog ravnatelja i prema odluci Povjerenstva.

1. PROCJENA I VREDNOVANJE KANDIDATA

Načini procjene odnosno vrednovanja kandidata

Članak 12.

Sve kandidate koji su pravodobno dostavili potpunu prijavu sa svim prilozima, odnosno, ispravama i ispunjavaju uvjete natječaja, Povjerenstvo poziva na procjenu, odnosno, vrednovanje.

Procjena, odnosno, vrednovanje može biti pisano ili usmeno, a može biti i kombinacija oba načina.

Odluku o načinu procjene, odnosno, vrednovanja kandidata na prijedlog ravnatelja donosi Povjerenstvo u skladu s brojem prijavljenih kandidata, očekivanom trajanju radnog odnosa te drugim okolnostima.

Ako kandidat ne pristupi procjeni odnosno vrednovanju smatra se da je odustao od prijave na natječaj.

Ako se na natječaj prijavi samo jedan kandidat, prema odluci ravnatelja, ne mora se provesti procjena odnosno vrednovanje.

Područja procjene odnosno vrednovanja

Članak 13.

Područja iz kojih se obavlja testiranje kandidata u pravilu su:

1. za odgojno-obrazovne radnike

• intelektualno-kognitivne te psihološke sposobnosti,
• informatička pismenost,
• stručno-pedagoške i metodičke kompetencije,
• odgojno-obrazovne radnike može se testirati i praktično na način da, odrade dio ili cijeli ogledni nastavni sat.

2. za tajnika i voditelja računovodstva

• intelektualno-kognitivne te psihološke sposobnosti,
• informatička pismenost,
• propisi i primjena propisa za tajnika,
• računovodstvo za voditelja računovodstva.

3. za računovodstvenog i administrativnog referenta

• intelektualno-kognitivne te psihološke sposobnosti,
• informatička pismenost.

4. pomoćno-tehnički radnici u pravilu se vrednuju usmeno, razgovorom ili određivanjem obavljanja određenog posla iz djelokruga rada.

Pisana procjena odnosno vrednovanje

Članak 14.

Pisano vrednovanje  i  procjena može se obaviti standardiziranim testovima kao i testovima koje izradi Povjerenstvo. Testove mogu izraditi i druge osobe izvan Škole koje su stručne za određeno područje, prema odluci ravnatelja i uz suglasnost Povjerenstva.

Uz svako pitanje mora biti iskazan broj bodova kojim se vrednuje ispravan rezultat.

Svi kandidati dužni su sa sobom imati odgovarajuću identifikacijsku ispravu (važeću osobnu iskaznicu, putovnicu ili vozačku dozvolu).

U slučaju pisane procjene  kandidati sami određuju zaporku pod kojom rješavaju test, a koja se prije rješavanja testa uz ime i prezime kandidata pohranjuje u zatvorenu omotnicu koju čuva predsjednik Povjerenstva do izrade rang liste kandidata nakon ispravljenih testova.

Nakon što je izrađena rang- lista kandidata u nazočnosti svih članova Povjerenstva, povezuje se zaporka s imenom i prezimenom kandidata.

Pri pisanoj procjeni članovi Povjerenstva ispravljaju testove i vrednuju kandidate prema broju bodova u pravilu isti dan nakon testiranja, a ako to nije moguće testovi se pohranjuju u zatvorenu omotnicu na zaštićeno mjesto u Školi. Pri otvaranju omotnice moraju biti nazočni svi članovi Povjerenstva.

Usmena procjena, odnosno, vrednovanje

Članak 15.

U slučaju usmenog testiranja svi članovi Povjerenstva imaju pravo postavljati pitanja iz područja propisanih člankom 13. ovoga Pravilnika. U postupku testiranja mogu sudjelovati i druge osobe izvan Škole koje su stručne za određeno područje, prema odluci ravnatelja i uz suglasnost Povjerenstva.

Rang- lista kandidata

Članak 16.

Nakon utvrđivanja rezultata testiranja Povjerenstvo utvrđuje rang listu kandidata koju isti dan dostavlja ravnatelju.

Odlučivanje o kandidatu za kojeg se traži prethodna suglasnost Školskog odbora

Članak 17.

Ravnatelj odlučuje o odabiru kandidata uzimajući u obzir rezultate cjelokupnog postupka procjene i vrednovanja kandidata te će za tako odabranog kandidata traži prethodnu suglasnost Školskog odbora za zasnivanje radnog odnosa.

 Odluku iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj donosi između tri najbolje rangirana kandidata prema broju bodova.

Ako dva ili više kandidata ostvare jednak broj bodova, ravnatelj može odlučiti između svih kandidata koji imaju tri najbolje bodovana rezultata.

Prije odluke iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj u pravilu poziva kandidata ili kandidate na razgovor.

Članak 18.

Iznimno, od stavaka 1. do 3. članka 15. ovoga Pravilnika ako jedan od kandidata ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima i najbolje je rangirani kandidat, odnosno, ima isti najveći broj bodova kao i drugi kandidat, odnosno, kandidati, ravnatelj je obvezan za toga kandidata zatražiti prethodnu suglasnost Školskog odbora za zasnivanje radnog odnosa.

Ako dva najbolje rangirana kandidata ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima, ravnatelj odlučuje za kojega će kandidata zatražiti prethodnu suglasnost Školskog odbora za zasnivanje radnog odnosa.

Ostali slučajevi procjene i vrednovanja

Članak 19.

Pri zapošljavanju na temelju natječaja na određeno vrijeme postupak procjene i vrednovanja kandidata na prijedlog ravnatelja i odlukom Povjerenstva može se provesti u skraćenom postupku u skladu s odredbama ovoga Pravilnika (procjena odnosno vrednovanje  samo iz nekog od navedenih područja odnosno skraćena usmena procjena).

Članak 20.

Kandidata, odnosno, kandidate koje je uputio Ured državne uprave u Županiji prema odluci ravnatelja može se procjenjivati, odnosno, vrednovati u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

1. NAČIN I ROK IZVJEŠĆIVANJA KANDIDATA

PRIJAVLJENIH NA NATJEČAJ

Članak 21.

Sve kandidate izvješćuje se u skladu s odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, na isti način i u istom roku koji je naveden u natječaju.

Svim kandidatima mora biti dostupan, odnosno, dostavljen isti tekst obavijesti o rezultatima natječaja.

Kandidate se u pravilu izvješćuje putem mrežnih stranica Škole što se navodi u natječaju.

Iznimno od stavka 1. do 3. ovoga članka ako se na natječaj prijavi kandidat ili kandidati koji se pozivaju na pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima, sve se kandidate izvješćuje istim tekstom obavijesti o rezultatima natječaja pisanom poštanskom pošiljkom, pri čemu se kandidate koji se pozivaju na pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima izvješćuje pisanom preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom.

1. UVID U NATJEČAJNU DOKUMENTACIJU TE REZULTATE PROCJENE I VREDNOVANJA

Članak 22.

Kandidati imaju pravo uvida u natječajnu dokumentaciju i rezultate procjene, odnosno, vrednovanja  izabranog kandidata  s  kojim je sklopljen ugovor o radu u skladu s propisima koji reguliraju područje zaštite osobnih podataka.

Uvid u cjelokupnu natječajnu dokumentaciju i rezultate procjene, odnosno, vrednovanja imaju nadležna upravna i nadzorna tijela te sud.

• PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Odredbe Pravilnika kojeg donosi ministar na temelju članaka 107. stavka 8. Zakona, a koje bi se odnosile na neko od područja propisanih ovim Pravilnikom neposredno će se primijeniti, do usklađenja ovoga Pravilnika.

Članak 24.

Ovaj Pravilnik može se mijenjati i dopunjavati samo prema postupku i na način na koji je i donesen.

Članak 25.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploči Škole.

U roku od osam dana od stupanja na snagu ovaj Pravilnik objavljuje se na mrežnim stranicama Škole.

KLASA:

URBROJ:2149-09/21-3

Predsjednica Školskog odbora:

Valentin Petković, prof.

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči Škole dana _19.03.2019.__ i stupio je na snagu osmog dana od dana objave ( 28.03.2019. ).

                                                                                                                              Ravnatelj:

Marko Knežević, prof.,v.d.

Na temelju odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine, broj 87/98, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 156/23), članka 37. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Narodne novine, broj 155/23), Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službma („Narodne novine“„ broj 22/24), Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi („Narodne novine“, broj 34/14, 40/14 – ispr.,103/14 i 102/19), Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno–tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi („Narodne novine“„ broj 40/14 i članka 52. Statuta Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci Školski odbor Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci, na sjednici održanoj 11. rujna 2024. donio je

PRAVILNIK O ORGANIZACIJI RADA I SITEMATIZACIJI RADNIH MJESTA U

OSNOVNOJ ŠKOLI VLADIMIRA NAZORA, FERIČANCI

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuje organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta u Osnovnoj školi Vladimira Nazora, Feričanci (u daljnjem tekstu: Škola).

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

1. ORGANIZACIJA RADA

Članak 3.

U Školi su ustrojene dvije službe:

1. stručno-pedagoška
2. administrativno-tehnička.

Članak 4.

U stručno-pedagoškoj službi obavljaju se odgojno obrazovni poslovi u svezi s izvođenjem nastavnog plana i programa, neposrednog odgojno obrazovnog rada s učenicima, aktivnosti u skladu s potrebama i interesima učenika te promicanje stručno-pedagoškog rada škole i ostali stručno pedagoški poslovi u skladu sa zakonom, provedbenim propisima, godišnjim planom i programom rada škole i školskim kurikulumom.

Članak 5.

U administrativno-tehničkoj službi obavljaju se opći, pravni i kadrovski poslovi, računovodstveni i knjigovodstveni poslovi, poslovi vođenja i čuvanja pedagoške dokumentacije i evidencije te ostalih evidencija, poslovi tehničkog održavanja i rukovanja opremom i uređajima, poslovi održavanja čistoće objekata i okoliša te drugi pomoćni poslovi u skladu sa zakonskim propisima, podzakonskim i provedbenim propisima te godišnjim planom i programom rada škole.

III. SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

Članak 6.

Sistematizacija radnih mjesta u Školi obuhvaća vrste radnih mjesta, nazive radnih mjesta, opis poslova, uvjete za raspored na radna mjesta, razinu obrazovanja i broj izvršitelja na radnim mjestima.

Razina obrazovanja

Članak 7.

Radna mjesta mogu biti:

1. radna mjesta I.vrste, za koje je uvjet završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili sručni diplomski studij (razina HKO-a 7.1.sv ili 7.1.st.)
2. radna mjesta II. vrste, za koja je uvjet završen sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij (razna HKO-a 6.sv. ili 6. st)
3. radna mjesta III. vrste, za koja je uvjet završeno srednjoškolsko obrazovanje (razina HKO-a 4.2 ili 4.1.) ili završen kratki studij ili program za majstore (razina HKO-a 5)
4. radna mjesta IV. vrste, za koja je uvjet završeno osnovno obrazovanje ili strukovno i umjetničko obrazovanje (razina HKO-a 1 ili 2).

Vrste radnih mjesta

Članak 8.

Radna mjesta u Školi su: posebno radno mjesto i ostala radna mjesta.

Posebno radno mjesto u Školi je rukovodeće radno mjesto: ravnatelj 3.

Ostala radna mjesta u Školi su: učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj – izvrsni savjetnik, učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj – savjetnik, učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj – mentor, učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj, učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj – bez odgovarajuće vrste obrazovanja, stručni suradnik, tajnik školske ustanove 1, voditelj računovodstava u školi 1, stručni radnik na tehničkom održavanju, kuhar-slastičar 2 i čistač-spremač.

Posebno radno mjesto u sustavu obrazovanja

Članak 9.

1. NAZIV RADNOG MJESTA: RAVNATELJ 3

OPIS POSLOVA: predstavlja i zastupa školu, obavlja poslove poslovodnog i stručnog voditelja škole, organizira i vodi rad škole, predlaže školskom odboru statut i druge opće akte te financijski plan i polugodišnji i godišnji obračun, odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika škole sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te drugim propisima, planira rad, saziva i vodi sjednice učiteljskog vijeća , odgovara za sigurnost učenika, učitelja i ostalih radnika, surađuje s učenicima, roditeljima , osnivačem i drugim nadležnim službama te obavlja ostale poslove prema zakonskim i podzakonskim propisima i statutu škole.

UVJETI: prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

RAZINA OBRAZOVANJA: radno mjesto I. vrste

BROJ IZVRŠITELJA: 1

Ostala radna mjesta u sustavu obrazovanja

Članak 10.

1. NAZIV RADNOG MJESTA: UČITELJ

• učitelj razredne nastave
• učitelj hrvatskoga jezika
• učitelj likovne kulture
• učitelj glazbene kulture
• učitelj engleskog jezika
• učitelj njemačkog jezika
• učitelj matematike
• učitelj prirode / biologije
• učitelj kemije
• učitelj fizike
• učitelj povijesti
• učitelj geografije
• učitelj tehničke kulture
• učitelj tjelesne i zdravstvene kulture
• učitelj informatike i
• vjeroučitelj.

OPIS POSLOVA: izvođenje nastave i drugih oblika neposrednoga odgojno obrazovnog rada, razrednički poslovi te ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i količine odgojno obrazovnog rada s učenicima, obavljanje aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa, godišnjeg plana i programa, školskog kurikuluma te mogućnost obavljanja posebnih poslova koji proizlaze iz ustroja rada škole.

UVJETI: prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu.

RAZINA OBRAZOVANJA: radna mjesta I. i II. vrste

BROJ IZVRŠITELJA: utvrđuje se početkom svake školske godine na temelju Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi i Odluke Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije o ustroju i broju razrednih odjela za tu školsku godinu.

2. NAZIV RADNOG MJESTA: STRUČNI SURADNIK

• pedagog
• knjižničar

OPIS POSLOVA STRUČNOG SURADNIKA PEDAGOGA:

neposredni odgojno obrazovni rad s učenicima, obavljanje stručno razvojnih i drugih stručnih poslova u skladu sa zahtjevima struke te obavljanje ostalih poslova koji proizlaze iz neposrednog odgojno obrazovnog rada ili drugih propisa. (Stručni suradnik pedagog planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u pedagoškom radu, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada škole i sudjeluje u analizi rezultata odgojno-obrazovnog procesa, sudjeluje u izradi godišnjeg plana i programa rada škole i školskog kurikuluma, savjetuje i pomaže u radu učiteljima, drugim stručnim suradnicima i roditeljima, sudjeluje u izricanju pedagoških mjera, predlaže mjere za poboljšanje, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu školu i prvostupanjskog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, identificira i prati učenike s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama, izrađuje i provodi preventivne programe, vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju, surađuje s ustanovama, stručno se usavršava te obavlja druge poslove na unapređivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti škole.

OPIS POSLOVA STRUČNOG SURADNIKA KNJIŽNIČARA:

neposredni odgojno obrazovni rad s učenicima, obavljanje stručno razvojnih i drugih stručnih poslova u skladu sa zahtjevima struke te obavljanje ostalih poslova koji proizlaze iz neposrednog odgojno obrazovnog rada ili drugih propisa. Stručni suradnik knjižničar planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u odgojno-obrazovnom radu, potiče razvoj čitalačke kulture i osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora, sudjeluje u formiranju multimedijskoga središta škole kroz opremanje stručnom literaturom, drugim izvorima znanja i odgovarajućom odgojno-obrazovnom tehnikom, prati znanstveno-stručnu literaturu, izrađuje anotacije i tematske bibliografije te potiče učenike, učitelje i stručne suradnike na korištenje znanstvene i stručne literature, obavlja stručno-knjižnične poslove te poslove vezane uz kulturnu i javnu djelatnost škole, surađuje s matičnim službama, knjižnicama, knjižarima i nakladnicima, stručno se usavršava te obavlja druge poslove vezane uz rad školske knjižnice.

UVJETI: prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu

RAZINA OBRAZOVANJA: radna mjesta I. vrste

BROJ IZVRŠITELJA:

• stručni suradnik pedagog: 1
• stručni suradnik knjižničar: 1

3. NAZIV RADNOG MJESTA: TAJNIK ŠKOLSKE USTANOVE 1

OPIS POSLOVA: normativno pravni poslovi, kadrovski poslovi, opći i administrativno – analitički poslovi, sudjelovanje u pripremi sjednica i vođenje dokumentacije školskog odbora, vođenje evidencije o radnom vremenu administrativno –tehničkih i pomoćnih radnika ,administrativni poslovi koji proizlaze iz godišnjeg plana i programa rada škole i ostali poslovi propisani Pravilnikom o djelokrugu rada tajnika te administrativno–tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi.

UVJETI:

prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi završen:

1. a) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij pravne struke ili stručni diplomski studij javne uprave,
2. b) stručni prijediplomski studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a).

RAZINA OBRAZOVANJA: radno mjesto I. ili II. vrste

BROJ IZVRŠITELJA: 1

4. NAZIV RADNOG MJESTA: VODITELJ RAČUNOVODSTVA U ŠKOLI 1

OPIS POSLOVA: organiziranje i vođenje računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova, vođenje poslovnih knjiga prema važećim propisima, kontrola obračuna i isplate putnih naloga, sastavljanje godišnjih i periodičnih financijskih te statističkih izvještaja, izrada prijedloga financijskog plana prema programima i izvorima financiranja u suradnji s ravnateljem i praćenje njihovog izvršavanja, priprema godišnjeg popisa imovine, i ostalih poslova vezanih uz taj popis te obavljanje ostalih poslova prema Pravilniku o djelokrugu rada tajnika te administrativno –tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi.

UVJETI:

završen:

1. a) sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ekonomije ili stručni diplomski studij ekonomije,
2. b) stručni prijediplomski studij ekonomije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a).

RAZINA OBRAZOVANJA: radno mjesto I. ili II. vrste

BROJ IZVRŠITELJA: 1

5. NAZIV RADNOG MJESTA:

STRUČNI RADNIK NA TEHNIČKOM ODRŽAVANJU

OPIS POSLOVA: rukovodi i brine o radu kotlovnice, toplinske stanice i drugih uređaja grijanja, obavlja popravke, održava prilaz i ulaz u školu, poslove održavanja objekta škole i njezina okoliša, obavlja poslove dežurstva te druge poslove koji proizlaze iz godišnjeg plana i programa rada osnovne škole.

UVJETI: završena srednja škola tehničke struke, položen stručni ispit za rukovatelja centralnog grijanja prema Pravilniku o poslovima upravljanja i rukovanja energetskim postrojenjima i zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada.

RAZINA OBRAZOVANJA: radno mjesto III. vrste

BROJ IZVRŠITELJA: 2

6. NAZIV RADNOG MJESTA: KUHAR-SLASTIČAR 2

OPIS POSLOVA: poslovi planiranja, preuzimanja namirnica, pripreme i podjele toplih obroka odnosno mliječnih obroka za učenike, čišćenja i održavanja kuhinje te ostali poslovi koji proizlaze iz godišnjeg plana i programa rada škole i drugih propisa.

UVJETI:

• završena srednja srukovna za zanimanje kuhar – program kuhar odnosno KV kuhar
• završeni tečaj za stjecanje potrebnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni osoba prema Pravilniku o načinu i programu stjecanja potrebnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane.

RAZINA OBRAZOVANJA: radno mjesto III. vrste

BROJ IZVRŠITELJA: 2

7. NAZIV RADNOG MJESTA: ČISTAČ-SPREMAČ

OPIS POSLOVA: poslovi čišćenja i održavanja prilaza i ulaza u školu, školskih učionica, kabineta, radionica, sanitarnih čvorova, hodnika, stubišta, svlačionica, blagovaonice, školske sportske dvorane i drugih prostorija škole i vanjskog okoliša, čišćenja i održavanja vrata, namještaja, sagova, prozorskih i ostalih stakala, a prema potrebi obavlja i poslove dežurstva i dostavljača te druge poslove koji proizlaze iz godišnjega plana i programa rada škole.

UVJETI: završena osnovna škola

RAZINA OBRAZOVANJA: radno mjesto IV. vrste

BROJ IZVRŠITELJA: 5

1. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta od 28.8.2014. godine.

Članak 12.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci.

KLASA: 011-04/24-01/1

URBROJ: 2149-9-05-24-3

Feričanci, 11. rujna 2024.g.

Predsjednik školskog odbora

Anita Azenić, prof.

Ovaj Pravilnik je objavljen na oglasnoj ploči Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci dana 11. rujna 2024., a stupio je na snagu dana 19. rujna 2024. godine.

Ravnatelj

Marko Knežević, prof.

Na temelju članka 26. i 27. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.) i članka 52. Statuta Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci, nakon prethodnog savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom s pravima i obveza radničkog vijeća, Školski odbor Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci na  sjednici održanoj 23. lipnja  2023.  donio je

PRAVILNIK O RADU     

1. OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika o radu

Članak 1.

Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) Osnovna škola Vladimira Nazora, Feričanci kao poslodavac (u daljnjem tekstu: Škola) uređuje uvjete rada, sklapanje i prestanak ugovora o radu, prava i obveze radnika i Škole, plaće, organizaciju rada, postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije u Školi, kao i druga pitanja važna za radnike zaposlene u Školi, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

Članak 2.

Odredbe ovog Pravilnika  o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini ne primjenjuju se na ravnatelja Škole.

Rodna jednakost

                                                       Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Evidencija o radnicima zaposlenim u Školi

                                                      Članak 4.

• Škola je dužna voditi evidenciju o radnicima koji su u Školi zaposleni.
• Evidencija sadrži podatke o radnicima i o radnom vremenu.

Elektronički zapis podataka o radniku

Članak 5.

(1) Škola je dužna tijelu nadležnom za vođenje podataka o osiguranicima prema posebnom propisu o mirovinskom osiguranju, u elektroničku bazu podataka dostaviti podatke o radniku, kao i sve promjene podataka do kojih dođe tijekom trajanja radnog odnosa, na način, u sadržaju i u roku propisanim posebnim propisom o mirovinskom osiguranju.  

Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa

                                                         Članak 6.

• Škola je obvezna u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan, prema uputama koje ravnatelj Škole daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
• Škola ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.
• Škola je dužna osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.
• U Školi je zabranjena izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu sa Zakonom o radu i posebnim zakonima.
• Škola će zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja ravnatelja, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti sa Zakonom o radu i posebnim zakonima.

                Dužnost poštivanja propisa uvezi s radnim odnosom

                                                          Članak 7.

• U radnom odnosu Škola i radnik dužni su pridržavati se odredbi Zakona o radu i drugih zakona, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.
• Prije stupanja radnika na rad, Škola će omogućiti radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima te će ga upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.
• Propisi o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan način učiniti dostupnima radnicima Škole.
• Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, a koje nije uređeno Zakonom o radu ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava.

Sloboda ugovaranja

                                                        Članak 8.

(1) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

1. INDIVIDUALNI RADNI  ODNOSI

1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Sklapanje ugovora o radu

Članak 9.

(1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

(2) Ugovor o radu smatra se sklopljenim onda kada se ravnatelj i osoba koja traži zaposlenje suglase o bitnim sastojcima ugovora o radu.

(3) Ugovor o radu u ime Škole sklapa ravnatelj.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 10.

(1) Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme uvijek kada postoji potreba za trajnim zapošljavanjem radnika, a Škola ima sva potrebna odobrenja za sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme u skladu sa zakonskim odredbama.

 (2) Ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme obvezuje Školu i radnika dok ga netko od njih ne otkaže ili dok ne prestane na drugi propisani način.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

       Članak 11.

 (1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena.

(2) Ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine.

(3) Pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja.

(4) S istim se radnikom smiju sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme, čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri godine.

 (5) Iznimno od stavaka 2. i 4. ovoga članka, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, smije biti neprekinuto duže od tri godine:

1. ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika
2. ako je to potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije
3. ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga, dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

(6) Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

(7) Istekom roka od tri godine iz stavaka 2. i 4. ovoga članka, odnosno prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, Škola s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je od prestanka radnog odnosa u Školi do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.

(8) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi u Školi i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme

                                                    Članak 13.

(1) Radnicima koji sa Školom imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme ravnatelj škole dužan je osigurati iste uvjete rada kao i radnicima koji imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

(2) Škola je dužna obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli u Školi sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili u govor o radu na neodređeno vrijeme.

(3) Radnik koji najmanje šest mjeseci radi u Školi i kojem je razdoblje probnog rada, ako je ugovoreno, završilo, ima pravo zatražiti sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

Ravnatelj Škole dužan je razmotriti mogućnost sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme te je, u slučaju nemogućnosti sklapanja takvog ugovora, dužan radniku dostaviti obrazloženi, pisani odgovor u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(4) Ako radnik ravnatelju Škole uputi naknadni sličan zahtjev, ravnatelj Škole koji je u nemogućnosti sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, dužan je radniku dostaviti obrazložen pisani odgovor u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, samo ako je od prethodno podnesenog zahtjeva radnika proteklo najmanje 6 mjeseci.

                                              Članak 14.

(1) Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje ispunjenjem uvjeta ili istekom roka utvrđenog u tom ugovoru odnosno prestankom postojanja razloga zbog kojeg je ugovor sklopljen.

(2) O prestanku ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj Škole izvješćuje radnika pisanom obavijesti.

Oblik ugovora o radu

Članak 15.

(1)  Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

(2) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Škola je dužna prije početka rada radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

(3) Škola je dužna radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u Školi

                                                           Članak 16.

• Uz opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa, sukladno općim propisima o radu, osoba koja zasniva radni odnos u Školi mora ispunjavati i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa propisane Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i drugim zakonima i propisima.
• Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u Školi za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima jesu poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u mjeri koja omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog rada, odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe stručno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.
• Poslove učitelja razredne nastave, predmetne nastave i poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja ima vrstu i razinu obrazovanja propisanu odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i ima pedagoške kompetencije.
• Osoba koja se zapošljava na radnome mjestu učitelja ili stručnog suradnika u osnovnoj školi mora imati odgovarajuću vrstu obrazovanja propisanu odredbama Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi.

      (5) Nastavu vjeronauka u Školi može izvoditi osoba koja ima razinu obrazovanja utvrđenu posebnim ugovorima.

     (6) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete za učitelja razredne nastave, predmetne nastave i stručnog suradnika, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja, a nema potrebne pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija u roku propisanom Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

     (7) Poslove tajnika u Školi može obavljati osoba koja je završila:

1. sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave
2. preddiplomski stručni studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.

  (8) Uz opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa, sukladno općim propisima o radu, poslove voditelja računovodstava, kuhara, spremačice, domara/ložača/rukovatelja centralnog grijanja može obavljati osoba koja ima  odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja propisanu odredbama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada u Školi i ako ispunjava posebne uvjete propisane posebnim zakonima i drugim propisima.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 17.

• Kada su zakonom ili drugim propisom za obavljanje poslova u Školi utvrđeni posebni uvjeti, može se sklopiti ugovor o radu samo s radnikom koji udovoljava tim uvjetima.
• Dokaze o ispunjenosti uvjeta iz stavka 1. ovoga članka osigurava radnik do sklapanja ugovora o radu ili do dana početka rada.

Zapreke za zasnivanje radnog odnosa u Školi

Članak 18.

• Radni odnos u Školi ne može zasnovati osoba kod koje postoje zapreke za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi propisane odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Zasnivanje radnog odnosa u Školi

Članak 19.

• Radni odnos u Školi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.
• Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnoj stranici i oglasnoj ploči Škole, a rok za primanje prijava kandidata je osam dana od dana objave natječaja.
• Škola Pravilnikom o načinu i postupku zapošljavanja uređuje način i postupak provedbe natječaja u Školi, kojim se svim kandidatima za zapošljavanje osigurava jednaka dostupnost javne službe pod jednakim uvjetima, sadržaj natječaja, način na koji se obavlja vrednovanje odnosno procjenjuju rezultati vrednovanja, vrši rangiranje i odabir  kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je Školi uputio ured državne uprave u županiji, imenovanje povjerenstva za vrednovanje kandidata, djelokrug rada povjerenstva i dostava izvješća ravnatelju Škole o provedenom postupku.
• Potrebu za radnikom Škola prijavljuje ured državne uprave u županiji koji vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena. Ako u evidenciji postoji odgovarajuća osoba, na prijedlog ureda državne uprave u županiji Škola može zasnovati radni odnos s osobom koja ispunjava uvjete za zasnivanje radnog odnosa za koje je Škola prijavila potrebu.
• Škola može popuniti radno mjesto na način propisan odredbom stavka 1. ovog članka tek nakon što ju je ured državne uprave obavijestio da u evidenciji nema odgovarajuće osobe, odnosno nakon što se Škola istom tijelu pisano očitovala o razlozima zbog kojih nije primljena upućena osoba.
• Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos u Školi može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:
• na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana
• s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave u županiji
• do punog radnog vremena, s radnikom koji u Školi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme
• na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja
• s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja.
• Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.

Članak 20.

(1) Škola je dužna kandidate koji su se prijavili na natječaj obavijestiti o rezultatima natječaja na način uređen kolektivnim ugovorom, u roku koji ne može biti duži od 30 dana, a kandidate koji su se u prijavi na natječaj pozvali na pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima Škola je dužna obavijestiti sukladno odredbama posebnih zakona na način i u rokovima propisanim posebnim zakonima.

Članak 21.

(1) O zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj Škole uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 60 dana.

(2) Radi dobivanja prethodne suglasnosti ravnatelj škole predlaže Školskom odboru zasnivanje radnog odnosa s osobom koja ispunjava uvjete natječaja.

    (3) Ako se školski odbor ne očituje u roku od 10 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću iz stavka 1. ovog članka, smatra se da je suglasnost dana.

    (4) Ako Školski odbor uskrati ravnatelju prethodnu suglasnost, natječaj se ponavlja.

(5) Do zasnivanja radnog odnosa na temelju ponovljenoga natječaja radni odnos zasniva se na određeno vrijeme jer poslovi ne trpe odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa na temelju ponovljenoga natječaja ili na drugi propisani način, a najduže do 60 dana.

    Rad  na  izdvojenom  mjestu  rada

Članak 22.

 (1) U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, ravnatelj Škole može, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada.

 (2) Za rad iz stavka 2. ovoga članka koji bi trajao duže od 30 dana, počevši od dana nastanka izvanredne okolnosti, ravnatelj Škole je radniku dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu s obveznim sadržajem ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada.

 (3) Rad na izdvojenom mjestu rada može se obavljati kao stalan, privremen ili povremen, ako na prijedlog radnika ili poslodavca, radnik i poslodavac ugovore takvu vrstu rada. 

Obvezni sadržaj ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada

                                                                    Članak 23.

• Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu, osim podataka iz članka 15. stavka 1. Zakona o radu, mora sadržavati i dodatne podatke iz članka 17.a. Zakona o radu.

Obveze i prava Škole prema radnicima koji rade na izdvojenom mjestu rada

Članak 24.

(1) Plaća i druga materijalna prava radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostoru poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima niti njihova druga prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom koja radnik ostvaruje smiju biti utvrđena u manjem opsegu od onoga koji je utvrđen za radnika koji u prostoru Škole radi na istim ili sličnim poslovima.

(2) Prilikom pobližeg određivanja načina obavljanja poslova na izdvojenom mjestu rada, Škola je dužna prilagoditi količinu i rokove izvršenja poslova na način koji radniku ne uskraćuje korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor u utvrđenom opsegu.

(3) Škola je dužna radniku koji radi na izdvojenom mjestu rada nadoknaditi troškove nastale zbog obavljanja posla na izdvojenom mjestu rada ako je rad ugovoren kao stalan ili u slučaju kada razdoblje rada tijekom jednog kalendarskog mjeseca traje duže od sedam radnih dana, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije ugovoreno povoljnije.

 (4) Ravnatelj Škole ima pravo ući u prostor doma radnika ili u neki drugi prostor koji nije prostor Škole, radi održavanja opreme ili provođenja unaprijed utvrđenog nadzora vezanog uz uvjete rada radnika, ako je to ugovoreno između radnika i Škole i samo u vrijeme koje je dogovorila s radnikom.

(5) Ravnatelj Škole je radniku koji radi na izdvojenom mjestu rada dužan osigurati zaštitu privatnosti te osigurati rad na siguran način i način koji ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, kada je prema naravi posla i veličini rizika za život i zdravlje radnika procijenjenog u skladu s propisima o zaštiti na radu, na izdvojenom mjestu rada to moguće.

(6) Škola je radniku koji radi na daljinu dužna osigurati zaštitu privatnosti te je dužna radniku osigurati potrebne pisane upute u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Obveze i prava radnika koji rade na izdvojenom mjestu rad

                                                                         Članak 25.

(1) Radnik koji radi na izdvojenom mjestu rada dužan je pridržavati se sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim propisima.

(2) Radnik koji radi u prostoru Škole može, radi usklađivanja radnih i obiteljskih obveza te osobnih potreba, zatražiti od ravnatelja Škole izmjenu ugovora o radu kojim bi se na određeno vrijeme ugovorio rad na izdvojenom mjestu rada, a osobito u slučaju:

1. zaštite zdravlja uslijed dijagnosticirane bolesti ili utvrđenog invaliditeta
2. trudnoće ili roditeljskih obveza prema djeci do navršene osme godine života
3. pružanja osobne skrbi koja je, zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga, potrebna članu uže obitelji ili je potrebna osobi koja s radnikom živi u istom kućanstvu.

(3) Radnik koji je s ravnateljem Škole ugovorio izmjenu ugovora o radu privremenog trajanja iz stavka 2. ovoga članka, može zatražiti od ravnatelja Škole da prije isteka vremena na koji je sklopljen izmijenjeni ugovor o radu, poslove ponovno obavlja u prostoru Škole.

(4) U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, ravnatelj Škole je dužan zahtjev radnika razmotriti, uzimajući u obzir potrebe radnika i potrebe organizacije rada, te je u slučaju odbijanja ili njegovog usvajanja s odgodnim početkom primjene, dužan radniku u razumnom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnesenog zahtjeva, dostaviti obrazloženi pisani odgovor.

(5) Ako ravnatelj Škole prihvati zahtjev iz stavka 3. ovoga članka, ravnatelj Škole i radnik ugovorit će rad u prostoru Škole.

Dodatan rad radnika

                                                                         Članak 26.

 (1) Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu u Školi (u daljnjem tekstu: matični poslodavac), odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.

(2) S radnikom koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima o zaštiti na radu, radnikom koji radi u skraćenom radnom vremenu iz članka 64. Zakona o radu te radnikom kojem se prema propisu o mirovinskom osiguranju staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, ne može se sklopiti ugovor o dodatnom radu za obavljanje takvih poslova.

(3) Radnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je prije početka rada kod drugog poslodavca, pisanim putem obavijestiti svakog matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem.

(4)  Škola kao matični poslodavac može pisanim putem zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika u Školi.

 (6) Ako je zahtjev Škole kao matičnog poslodavca postavljen zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika Škole, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca.

(7) Poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora toga radnika u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca.

Ugovor o dodatnom radu

                                                                         Članak 27.

(1) Ugovor o dodatnom radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu, mora sadržavati podatke iz članka 15. Zakona o radu.

(2) Ugovor o dodatnom radu može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme.

(3) Na ugovor o dodatnom radu sklopljenom na određeno vrijeme, ne primjenjuju se odredbe članka 12. Zakona o radu.

(4) Ugovorom o dodatnom radu ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno.

(5) Ako je raspored radnog vremena u dodatnom radu utvrđen kao nejednaki, tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti duže od osam sati tjedno, ali ne duže od 16 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je Zakonom o radu dozvoljen.

(6) Ako je radno vrijeme iz ugovora o dodatnom radu nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine te, tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom radnom vremenu.

(7) Ako je radno vrijeme iz ugovora o dodatnom radu nejednako raspoređeno, radnik u dodatnom radu u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca ne smije raditi duže od prosječno osam sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je Zakonom o radu dozvoljen.

(8) Razdoblje iz stavka 7. ovoga članka, može se kolektivnim ugovorom ugovoriti za razdoblje od šest mjeseci.

(9) Razdoblja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad ne uračunavaju se u razdoblje od četiri mjeseca, odnosno šest mjeseci iz stavaka 7. i 8. ovoga članka.

(10) Nejednaki raspored radnog vremena u dodatnom radu dozvoljen je pod uvjetom da je radnik dostavio Školi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku za takav rad duži od osam sati tjedno.

(11) Radnik koji u nejednakom rasporedu radnog vremena ne pristane na rad duži od osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Uvjeti rada radnika koji rade u dodatnom radu

Članak 28.

(1) Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u dodatnom radu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.

(2) Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, božićnica i sl.) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu s drugim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

(3) Na radnika koji na temelju ugovora o dodatnom radu radi za drugog poslodavca se, radi osiguranja uvjeta rada, na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 63. stavaka 1., 2. i 3. Zakona o radu.

Obveza radnika da obavijesti Školu o bolesti ili nekim drugim okolnostima

    Članak 29.

• Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti ravnatelja Škole o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
• Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, ravnatelj Škole može uputiti radnika na liječnički pregled.
• Troškove liječničkog pregleda iz stavka 2. ovoga članka snosi Škola.

2. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA  I  PRIVATNOSTI

Obveze  Škole  u  zaštiti  života,  zdravlja  i  ćudoređa  radnika

            Članak 30.

• Škola je dužna pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
• Škola je dužna upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja.
• Škola je dužna osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.
• Radnik je dužan pridržavati se pravila o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.

(5) Radnik je dužan brinuti se za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i za sigurnost i zdravlje drugih radnika s kojima je neposredno vezan u procesu rada, učenika i drugih osoba koje borave u Školi, te odmah obavijesti ravnatelja o događaju koji predstavlja moguću opasnost.

• Prigodom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan izvijestiti ravnatelja o okolnostima koje mogu utjecati na obavlja ugovorenih poslova.

(7) Odgovornost za propuštanje iz stavka 5. ovoga članka snosi radnik.

Zaštita zdravlja radnika

Članak 31.

• U slučaju osnovane sumnje da je radniku škole psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, ravnatelj Škole će uputiti školskom odboru obrazložen i prijedlog za donošenje odluke o upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti.
• Ako školski odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja opravdan, donijet će odluku o upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti.
• Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovog članka, otkazat će se ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa.
• Ako se ovlaštenom prosudbom radne sposobnosti utvrdi da radnik ne može uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno narušenog psihofizičkog zdravlja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti.
• Ako Škola nema odgovarajuće poslove, radniku će se otkazati ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga.
• Ako radnik odbije prihvatiti ponudu iz stavka 4. ovog članka, otkazat će mu se ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora.

Zaštita  privatnosti  radnika

Članak 32.

(1) Osobni podatci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.

• Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ravnatelj Škole ili osoba koju za to posebno opunomoći ravnatelj.
• Pogrešno evidentirani osobni podaci moraju se odmah ispraviti.
• Osobni podatci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.
• Ravnatelj Škole imenovat će osobu koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom.
• Ravnatelj Škole, osoba iz stavka 6. ovoga članka ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno mora čuvati kao povjerljive.
• Radnici su obvezni ravnatelju ili ovlaštenom radniku u Školi u svrhu ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u području rada, kao i podatke o: osobnom identifikacijskom broju, prebivalištu i adresi stanovanja, članovima obitelji, radnoj i zdravstvenoj sposobnosti, nekažnjavanju, nazivu banke i broju računa, broju telefona ili mobitela, elektronskoj pošti, za obračun poreza iz dohotka, prireza, određivanju osobnih odbitaka, o vrsti i razini obrazovanja, o radnoj i zdravstvenoj sposobnosti, invalidnosti i o radu u drugoj Školi s nepunim radnim vremenom.
• Radnici su obvezni redovito prijavljivati svaku promjenu osobnih podataka iz stavka 8. ovog članka.

                            Podatci koji se ne smiju tražiti

     Članak 33.

• Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje i slično) i sklapanja ugovora o radu kao i tijekom trajanja radnog odnosa, ravnatelj Škole ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

3. ZAŠTITA TRUDNICA,  RODITELJA  I  POSVOJITELJA

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, koje su rodile ili doje djecu

Članak 34.

• Škola ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njezine trudnoće niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima.
• Škola ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da ih traži, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Zaštita trudnice, odnosno žene koja je rodila ili koja doji dijete

Članak 35.

• Trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, ravnatelj Škole je dužan za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o radu kojim će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
• U sporu između Škole i radnice samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuđeni poslovi u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odgovarajući.
• Ako Škola ne može postupiti na način propisan stavkom 1. ovoga članka, radnica ima pravo na dopust u skladu s posebnim propisom.
• Prestankom korištenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak iz stavka 1. ovoga članka te radnica nastavlja obavljati poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu. Dodatak ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka, ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

Pretpostavka rada u punom radnom vremenu

Članak 36.

• Ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, smatrat će se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.

Korištenje rodiljnih i roditeljskih prava

Članak 37.

• Rodiljna i roditeljska prava radnik tijekom radnog odnosa ostvaruje u skladu s posebnim propisom

Zabrana otkaza

Članak 38.

 (1) Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.

 (2) Otkaz iz stavka 1. ovoga članka je ništetan, ako je na dan davanja otkaza Školi bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti Škole o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.

Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu

Članak 39.

(1) Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski, posvojiteljski i očinski dopust ili dopust koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do treće godine života djeteta u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

(2)  Na način iz stavka 1. ovoga članka, ugovor o radu može se otkazati najkasnije petnaest dana prije dana na koji je radnik dužan vratiti se na rad.

• Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

                                                       Članak 40.

(1) Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava.

(2) Radnik iz stavka 1. ovoga članka, osim radnika koji koristi očinski dopust ili dopust koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, o namjeri povratka na rad mora ravnatelja Škole obavijestiti najmanje 30 dana ranije.

(3) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.

(4) Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

(5) Otkaz iz stavka 1. ovoga članka je ništetan ako je na dan davanja otkaza Školi bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti Škole o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.

4. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO

                                                  NESPOSOBNI ZA RAD

Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad

                                                     Članak 41.

• Radnik je dužan, što je moguće prije, obavijestiti Školu o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan joj je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti zarad i njezinu očekivanom trajanju.
• Ovlašteni liječnik dužan je radniku izdati potvrdu iz stavka 1.ovoga članka.

• Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Zabrana  otkazivanja  u slučaju  privremene nesposobnosti  uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću

Članak 42.

• Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, Škola ne može otkazati ugovor o radu.

Zabrana štetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava

Članak 43.

• Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad

Članak 44.

• Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio.
• Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, Škola mu je dužna ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
• Ako Škola ne može radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu, Škola mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
• U sporu između Škole i radnika, samo je liječnik specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 2. ovoga članka odgovarajući.
• Radnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako je došlo do promjene u tehnologiji ili načinu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

(6) Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Pravo zaposlenja na drugim poslovima

Članak 45.

• Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, Škola je dužna, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
• Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga članka, Škola je dužna prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.
• Ako je Škola poduzela sve mjere iz stavka 2. ovoga članka, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, Škola radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća.
• U sporu između poslodavca i radnika, samo je liječnik specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 1. ovoga članka odgovarajući.
• Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz radniku iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost može nadomjestiti arbitražna odluka.

Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

                                                       Članak 46.

• Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, ako mu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, Škola ne može osigurati odgovarajuće poslove ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.
• Radnik iz stavka 1. ovoga članka koji je neopravdano odbio ponuđene poslove nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju

Članak 47.

• Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira Škola.

5. PROBNI RAD,  OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Ugovaranje i trajanje probnog rada                                  

                                                             Članak 48.

• Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
• Iznimno od stavka 1. ovoga članka, probni rad se ne može ugovoriti u slučaju sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima iz članka 123. stavka 1. Zakona o radu.
• Probni rad iz stavka 1. ovoga članka ne smije trajati duže od šest mjeseci.
• Iznimno od stavka 3. ovoga članka, razdoblje u kojem je određen probni rad može trajati duže ako je tijekom njegovog trajanja radnik bio privremeno odsutan, osobito zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust iz članka 86. Zakona o rada.
• U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, trajanje probnog rada može se produžiti razmjerno dužini trajanja nenazočnosti na probnom radu, tako da ukupno trajanje probnog rada prije i nakon njegova prekida, ne može biti duže od šest mjeseci.
• Ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, trajanje probnog rada mora biti razmjerno očekivanom trajanju ugovora i naravi posla koji radnik obavlja.
• Nakon prestanka sklopljenog ugovora o radu u kojem je bio ugovoren probni rad, radnik i ravnatelj Škole pri sklapanju novog ugovora o radu za obavljanje istih poslova ne mogu ponovno ugovoriti probni rad.
• Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, koji se radniku može otkazati tijekom njegova trajanja, a najkasnije zadnjeg dana probnog rada.
• Na otkaz iz stavka 8. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o otkazu ugovora o radu, osim članka 120., članka 121. stavka 1. i članka 125. Zakona o radu.
• Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje jedan tjedan.
• Ako su radnik i ravnatelj Škole tijekom trajanja radnog odnosa sklopili ugovor o radu radi obavljanja drugih poslova, pri čemu je ugovoren probni rad, u slučaju otkaza toga ugovora zbog nezadovoljavanja na probnom radu, radnik ostvaruje pravo na otkazni rok u skladu s člankom 122. Zakona o radu, te pravo na otpremninu u skladu s člankom 126. Zakona o radu.

Članak  49.

(1) Probni rad radnika prati ravnatelj Škole, ovlaštena osoba ili povjerenstvo koje imenuje ravnatelj.

(2) Najkasnije zadnjeg dana probnog rada, radnika ravnatelj Škole izvješćuje o njegovoj uspješnosti tijekom probno grada.

(3) Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.

(4) Ako radnik zadovolji na probnom radu, ugovor o radu ostaje na snazi.

Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad

                                                                     Članak 50.

(1) Škola  je dužna omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

(2) Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.

(3) Prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, Škola je dužna u skladu s potrebama i mogućnostima rada omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

(4) Škola je dužan radniku, osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka omogućiti u skladu s potrebama obavljanja ugovorenih poslova i o svom trošku, pri čemu se vrijeme provedeno na osposobljavanju uračunava u radno vrijeme i po mogućnosti odvija tijekom utvrđenog rasporeda radnog vremena radnika.

Pripravnici

Članak 51.

• Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja odnosno stručnog suradnika kao pripravnik.
• Pripravnički staž traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalan rad.
• Prava i obveze Škole i pripravnika iz stavka 1. ovoga članka uređuju se ugovorom o radu.
• Ugovor o radu pripravnikom može se sklopiti na određeno vrijeme.
• Ugovor o radu s pripravnikom može se sklopiti na neodređeno vrijeme uz uvjet polaganja stručnog ispita u zakonskom propisanom roku.

Stručni ispit

Članak 52.

• Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža.
• Iznimno od stavka 2. ovoga članka rok za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti pripravnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.
• Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana isteka pripravničkog staža radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.
• S osobom koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, izjednačena je i osoba čije je radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala kraće od trajanja

pripravničkog staža, s time da će se u pripravnički staž uračunati i dosadašnje radno iskustvo.

• Program i način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad tijekom pripravničkog staža i praćenja njegovog rada s učenicima te sadržaj, način i uvjete polaganja stručnog ispita provodi se sukladno odredbama pravilnika koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 53.

(1) Osoba koja ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od trajanja pripravničkog staža zasniva radni odnos na poslovima učitelja i stručnog suradnika uz uvjet polaganja stručnog ispita u roku od godinu dana od dana zasnivanja radnog odnosa.

(2)  Ako osoba iz stavka 1. u navedenome roku ne položi stručni ispit, radni odnos joj prestaje istekom zadnjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka  rok za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti osobe za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.

        (4) Osoba iz stavka 1. ovog članka koja nema radnog iskustva u zanimanju za koje se  

školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja i stručnog suradnika kao pripravnik.

Članak 54.

(1) S osobom koja zasniva radni odnos na radnom mjestu učitelja odnosno stručnog suradnika, a koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od trajanja pripravničkog staža, radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasniva uz uvjet stjecanja pedagoških kompetencija.

(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je steći pedagoške kompetencije i položiti stručni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa.

(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka stjecanje pedagoških kompetencija preduvjet je za polaganje stručnog ispita.

(4) Osobi iz stavka 1. ovog članka koja ne stekne pedagoške kompetencije i ne položi stručni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita.

(5) Osoba iz stavka 1. ovog članka koja nema radnog iskustva u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika, kao pripravnik te se i na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 108. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Članak  55.

• Škola može primiti učitelja i stručnog suradnika na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u Školi.
• Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne može trajati duže od pripravničkog staža.
• S osobom koja se stručno osposobljava za rad ravnatelj sklapa pisani ugovor o stručnom osposobljavanju za rad kojim su uređena prava i obveze osobe koja se stručno osposobljava za rad i Škole.

6. RADNO VRIJEME

     Puno radno vrijeme

Članak  56.

  (1) Puno radno vrijeme radnika iznosi četrdeset sati tjedno.

  (2) Tjedno radno vrijeme radnika raspoređuje se u pet radnih dana.

  (3) Dnevno radno vrijeme radnika raspoređuje s jednokratno ili dvokratno.

  (4) Radnik je dužan započeti s radom u određeno vrijeme i ne smije ga završiti prije isteka tog vremena.

 (5) Radnik ne smije za vrijeme trajanja radnog vremena napuštati radni prostor Škole osim uz dopuštenje ravnatelja.

                                                             Nepuno radno vrijeme

                                                                        Članak 57.

(1) Nepuno radno vrijeme radnika jest svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
(2) Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od 40 sati tjedno, osim u slučaju dodatnog rada radnika.         
(3) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti ravnatelja Škole o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.       
(4) Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.
(5) Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
(6) Ravnatelj Škole dužan je razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoji mogućnost za takvu vrstu rada.   
(7) Radne obveze radnika koji radi u nepunom radnom vremenu ravnatelj Škole može rasporediti u manje od pet  radnih dana u tjednu.    
(8) Rad u nepunom radnom vremenu izjednačuje se s radom u punom radnom vremenu kod ostvarivanja prava na stanku, dnevni odmor, tjedni odmor, trajanju godišnjeg odmora i plaćenog dopusta te prava koja se temelje na trajanju radnog odnosa u Školi.

Uvjeti rada radnika koji rade u nepunom radnom vremenu

Članak 58.

(1) Ravnatelj Škole dužan je radniku, koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.          
(2) Ako u Školi iz stavka 1. ovoga članka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove, ravnatelj Škole dužan je radniku, koji je u Školi zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati uvjete uređene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji Školu obvezuje, a koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme te obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.       
(3) Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju Školu nisu uređeni uvjeti rada na način iz stavka 2. ovoga članka,  ravnatelj Škole dužan je radniku, koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.
(4) Ravnatelj Škole dužan je radnicima koji imaju sklopljene ugovore o radu za nepuno radno vrijeme, omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji imaju sklopljene ugovore o radu za puno radno vrijeme.        
(5) Radnik koji je u radnom odnosu na temelju sklopljenog ugovora o radu za nepuno radno vrijeme u Školi proveo duže od šest mjeseci, uključujući i razdoblje probnog rada kada je bio ugovoren, može zatražiti sklapanje ugovora o radu za puno radno vrijeme.
(6) Ravnatelj Škole dužan je razmotriti mogućnost sklapanja ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka te je u slučaju nemogućnosti sklapanja takvog ugovora, dužan radniku dostaviti obrazloženi, pisani odgovor u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(7) Ako radnik poslodavcu uputi naknadni sličan zahtjev, poslodavac koji je u nemogućnosti sklapanja ugovora o radu za puno radno vrijeme, dužan je radniku dostaviti obrazložen pisani odgovor u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, samo ako je od prethodno podnesenog zahtjeva radnika proteklo najmanje 12 mjeseci.

Raspored radnog vremena

                                                           Članak 59.

(1) Raspored radnog vremena je raspored trajanja rada radnika kojim se utvrđuju dani i sati kada obavljanje posla u tim danima počinje i završava.

(2) Raspored radnog vremena može biti jednak ili nejednak, ovisno o tome je li trajanje rada jednako ili nejednako raspodijeljeno po danima, tjednima ili mjesecima.

(3) Ako raspored radnog vremena nije utvrđen propisom ili kolektivnim ugovorom, o rasporedu radnog vremena odlučuje ravnatelj Škole pisanom odlukom.

   (4) Ravnatelj Škole mora, najmanje tjedan dana unaprijed, obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena.

   (5) Iznimno, kada je u slučaju nastanka prijeke potrebe za radom radnika potrebno izmijeniti raspored radnog vremena, ravnatelj Škole dužan je u razumnom roku, do početka obavljanja posla, obavijestiti radnika o takvom rasporedu radnog vremena ili o njegovoj promjeni. 

  (6) Pod prijekom potrebom podrazumijevaju se one okolnosti koje Škola nije mogla predvidjeti niti izbjeći, a koje promjenu rasporeda radnog vremena radnika čine nužnom.

  (7) Tijekom korištenja prava na odmore i dopuste, radnik i ravnatelj Škole moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, osim ako se radi o prijekoj potrebi, odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ugovoreno drukčije.

Prekovremeni rad

Članak 60.

(1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev ravnatelja dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).     
(2) Iznimno od stavka 1.ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava ravnatelja da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev odnosno nalog, usmeni je zahtjev ravnatelj Škole dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.      
(3) Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.    
(4) Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.         
(5) Trudnica, roditelj s djetetom do osam godina života te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.  (6) Ravnatelj Škole može radniku koji radi u dodatnom radu naložiti prekovremeni rad samo ako radnik dostavi ravnatelju Škole pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.       
(7) Ravnatelj Škole, kod kojeg radnik obavlja dodatan rad, ne smije naložiti prekovremeni rad, osim u slučaju više sile.   

Nejednaki raspored radnog vremena

Članak 61.

(1) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine te tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

(2) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do 50 sati, uključujući prekovremeni rad.

(3) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik može raditi najviše do 60 sati tjedno, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, uključujući prekovremeni rad.

(4) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno 48 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.

(5) Nejednaki raspored radnog vremena može se kolektivnim ugovorom urediti kao ukupan fond radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, ali ukupan fond sati, uključujući i prekovremeni rad, ne može biti veći od prosječnih 45 sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca.

(6) Razdoblje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka može se kolektivnim ugovorom ugovoriti za razdoblje od šest mjeseci.

(7) Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika može se promijeniti samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.

(8) Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika već odgovara njegovu ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, ravnatelj Škole će tom radniku, tijekom preostalog utvrđenog razdoblja naložiti prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.

(9) Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat će se prekovremenim radom.

(10) Razdoblja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad ne uračunavaju se u razdoblje od četiri mjeseca, odnosno šest mjeseci iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka.

7. ODMORI I DOPUSTI

       Stanka

     Članak 62.

1) Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor u tijeku rada (stanka)  u trajanju trideset minuta.    
(2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u posljednja dva sata prije završetka radnog vremena, odnosno za učitelja tijekom neposrednog odgojno-obrazovnog rada.      
(3) Odmor iz stavka 1. ovog članka učitelj će u pravilu koristiti kao slobodne dane tijekom odmora učenika (za vrijeme zimskog ili proljetnog odmora).        
(4) Radnik koji u nepunom radnom vremenu radi u dvije ili više škola, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih škola traje najmanje šest sati, pravo na stanku ostvaruje kod svake škole razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu. 
(5) Vrijeme i način korištenja stanke određuje ravnatelj Škole sukladno odredbama kolektivnog ugovora pisanom odlukom.

Dnevni odmor

Članak 63.

• Radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata.

Tjedni odmor

Članak 64.

• Radnik ima pravo na tjedni odmor sukladno odredbama kolektivnog ugovora.
• Dani tjednog odmora radnika su subota i nedjelja.
• Ako je prijeko potrebno da radnik radi subotom i nedjeljom, osigurat će mu se tijekom sljedećeg tjedna jedan dan odmora u razdoblju sukladno odredbama kolektivnog ugovora, prema odluci ravnatelja.

Godišnji odmor

Članak 65.

• Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu.
• Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način utvrđen kolektivnim ugovorom, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa u Školi.

Trajanje i utvrđivanje godišnjeg odmora

Članak  66.

• Radnik ima za svaku kalendarsku godinu prvo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.
• Godišnji odmor radniku Škola utvrđuje se brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena na način utvrđen kolektivnim ugovorom i prema utvrđenim kriterijima u kolektivnom ugovoru.          
  (3) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od utvrđenog broja radnih dana u kolektivnom ugovoru.         
  (4) Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.    
  (5) Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.      
  (6) Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

Članak 66.

• Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 62. stavkom 2. ovoga Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
• Iznimno od članka 63. ovoga Pravilnika, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Članak 67.

• Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i ravnatelj drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmoru trajanju dužem od dva tjedna.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Članak 68.

• Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka

61. ovoga Pravilnika radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

• Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 63. ovoga Pravilnika, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
• Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.
• Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
• Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje Škola nije omogućila do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

                                                 Članak 69.

• Radnik koristi godišnji odmor u pravilu tijekom zimskog, proljetnog i ljetnog odmora učenika, prema rasporedu korištenja godišnjih odmora.
• Raspored korištenja godišnjih odmora donosi ravnatelj Škole i o rasporedu te trajanju godišnjeg odmora obavještava radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.
• Raspored korištenja godišnjih odmora, uz prethodno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeća, utvrđuje ravnatelj najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
• Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti ravnatelja najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani Škole to onemogućuju.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Članak  70.

• U slučaju prestanka ugovora o radu Škola je dužna radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
• Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Plaćeni dopust

    Članak 71.

(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i sl.).

(2) Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine pod uvjetima i u trajanju kako je to određeno u kolektivnom  ugovoru.

(3) Članom uže obitelji smatraju se supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu.

(4) Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom.

(5) Radnik po osnovi svakog darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodan dan, koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, odnosno koristi na način kako je to uređeno u kolektivnom ugovoru.

(6) Pod darivanjem krvi smatra se i darivanje krvnog sastojka za pripremu krvnog pripravka namijenjenog za transfuzijsko liječenje, koje se provodi prema pozivu koji je ovlaštena ustanova, u skladu s posebnom propisom, uputila osobno davatelju krvi.

(7) O namjeri darivanja krvi, radnik je dužan, ako je to moguće, obavijestiti ravnatelja Škole najmanje tri dana unaprijed.

(8) Pravo iz stavka 5. ovoga članka, radnik ostvaruje neovisno o opsegu korištenju prava na plaćeni dopust po drugoj osnovi.

(9) Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

(10) Plaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka, radnik koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje.

Članak  72.

• Radnik ima tijekom kalendarske godine pravo na plaćeni dopust uz nadoknadu plaće u utvrđenim slučajevima i određenom broju radnih dana kako je to uređeno u kolektivnom ugovoru.
• Na zahtjev radnika plaćeni dopust odobrava ravnatelj Škole.

Neplaćeni dopust

Članak 73.

(1) Ravnatelj Škole može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

(2) Za vrijeme neplaćenoga dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju,  ako zakonom nije drukčije određeno.

(3) Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi.

(5) Pod istim kućanstvom, smatra se zajednica osoba određena propisom koji uređuje socijalnu skrb.

(6) Ravnatelj Škole može, u svrhu odobravanja prava na dopust za pružanje osobne skrbi, zatražiti od radnika dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Tijekom razdoblja korištenja prava na pružanje osobne skrbi, ravnatelj Škole ne smije radnika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima.

Odsutnost s posla

                                                                 Članak 74.

(1) Radnik ima, tijekom jednog radnog dana pravo na odsutnost s posla, jednom u kalendarskoj godini, kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga nastalog bolešću ili nesrećom, prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.

(2) Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblje odsutnosti s posla iz stavka 1. ovoga članka smatra se vremenom provedenim na radu.

PLAĆE  I  NAKNADE  PLAĆE

                                                                       Plaća

Čanak 75.

 (2) Škola je dužna radniku obračunati i isplatiti plaću za obavljeni rad u određenom mjesecu, koju radnik ostvaruje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom i kolektivnim ugovorom.

(3) Plaća se može  sastojati od:

1. osnovne odnosno ugovorene plaće
2. dodataka
3. ostalih primitaka.

(4) Dodatci su novčani primitci radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora razmjerno odrađenim radnim satima pod određenim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom i sl.) i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), odnosno koje u skladu s propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima i visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.).

(5) Škola je dužna dodatke obračunati u iznosu i na način koji je utvrđen posebnim propisom i kolektivnim ugovorom pri čemu povećanje plaće iz članka 94. stavka 1. Zakona o radu ne smije  obračunati na iznos manji od iznosa minimalne plaće u skladu s posebnim propisima.

(6) Ostali primitci radnika su primici radnika koje Škola radniku isplaćuje u novcu ili naravi na temelju kolektivnog ugovora.

(7) Plaća u bruto iznosu sastoji se od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće u skladu s posebnim propisima.

(8) Ukupan trošak plaće jest trošak plaće iz stavka 7. ovoga članka, uvećan za trošak javnih davanja na plaću u skladu s propisima o porezima i doprinosima.

Primici radnika temeljem radnog odnosa

  Čanak 76.

(1) Primitci koje radnik može ostvariti temeljem radnog odnosa su:

1. primitci koje Škola, u skladu s propisom i kolektivnim ugovorom isplaćuje radniku kao materijalno pravo iz radnog odnosa (jubilarna nagrada, regres, božićnica i sl.)
2. primitci koje Škola, u skladu s propisom i kolektivnim ugovorom isplaćuje radniku, a koji predstavljaju naknadu troška.
   (3) Primitci iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se plaćom.

                                                         Način određivanja plaće

  Čanak 77.

(1)  Plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu.

(2)  Osnove i mjerila za isplatu plaće radnika ne mogu biti poslovna tajna.

Jednakost plaća žena i muškaraca

                                                                       Članak 78.

 (1) Škola je dužna isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti.

(2)  Poslodavac je dužan, radi ostvarivanja prava na jednakost plaća žena i muškaraca, na zahtjev radnika, radniku dostaviti podatke o kriterijima temeljem kojih je radnik koji obavlja poslove iste ili slične naravi ostvario plaću, ako takav radnik kod njega postoji.

Isplata plaće, naknade plaće i primitaka uz plaću

                                                                     Članak 79.

(1) Plaća, naknada plaće i ostali primici u novcu, obračunavaju se i isplaćuju radniku na njegov transakcijski račun.

(2) Javna davanja iz plaće i na plaću uplaćuju se na propisane uplatne račune na način i u rokovima u skladu s propisima o porezima i doprinosima.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, iznos ostalih primitaka i primitaka radnika temeljem radnog odnosa može se isplatiti radniku u gotovu novcu, u skladu s propisima o porezima i doprinosima.

(4) Plaća, naknada plaće i ostali primitci isplaćuju se u rokovima određenim kolektivnim ugovorom, a najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Isprave o plaći, naknadi plaće, otpremnini i naknadi za neiskorišteni godišnji odmor

                                                                     Članak 80.

(1) Škola je dužna, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine,  ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.

(2) Škola koja na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti, dužna je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata, radniku dostaviti:

1. obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju
2. obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.

(3) Poslodavac je dužan u obračunu plaće ili naknade plaće, iskazati i iznos dospjelih i isplaćenih primitaka koje radnik  ostvaruje temeljem radnog odnosa.

(4) Obračuni iz stavka 2. ovoga članka su ovršne isprave.

Naknada plaće

Članak 81.

(1) Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom, radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50 %.

(2) Kolektivnim ugovorom utvrđuje se za koje poslove koje radnik obavlja u Školi postoje otežani uvjeti rada za koje radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću.

9. NAKNADA ŠTETE

      Članak  82.

• Bez dopuštenja ravnatelja radnik Škole ne smije za sebe ili drugu osobu obavljati poslove sredstvima ili opremom Škole.
• Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili krajnjom nepažnjom prouzroči štetu Školi, dužan je nastalu štetu naknaditi.
• Ako štetu prouzroči više radnika, svaki radnik odgovoran je za dio štete koji je prouzročio.
• Ako štetu prouzroči više radnika, a ne može se za svakog radnika utvrditi dio štete koji je prouzročio, svi radnici odgovaraju za štetu i dužni su je naknaditi u jednakim dijelovima.
• Visina štete određuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene isprave, odnosno knjigovodstvene vrijednosti stvari na kojima je počinjena šteta.
• Ako se šteta ne može odrediti prema stavku 5. ovoga članka, šteta će se odrediti procjenom vrijednosti oštećene stvari. Procjena vrijednosti oštećene stvari utvrdit će se vještačenjem.
• Ako radnik na radu ili u svezi s radom namjerno ili krajnjom nepažnjom prouzroči štetu trećoj osobi, a tu je štetu naknadila Škola, radnik je dužan Školi vratiti iznos koji je ona

isplatila trećoj osobi.

• Škola će djelomično ili potpuno osloboditi radnika od plaćanja naknade štete pod uvjetima i na način propisan za smanjivanje i oslobađanje od naknade štete kolektivnim ugovorom.

Odgovornost  Škole  za štetu  uzrokovanju radniku

Članak  83.

• Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Škola je dužna radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu koja je Škola uzrokovala radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

10. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 84.

• Radniku Škole ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu.
• Iznimno od stavka 1. ovoga članka radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
• Iznimno od stavka 1. ovog članka, učiteljima razredne, predmetne nastave i stručnim suradnicima ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu

                                                Članak 85.

• Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuju radnik i ravnatelj u pisanom obliku.

Otkazu govora o radu

                                              Članak 86.

• Škola i radnik mogu otkazati ugovor o radu.

       Redoviti otkaz ugovora o radu

                                              Članak 87.

• Škola može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
• ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
• ako radnik ne može uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
• ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) ili
• ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
• Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, Škola mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
• Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći zato razlog.
• Ako Škola poslovno uvjetovanim otkazom otkaže radniku, ne smije šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovi ma zaposliti drugog radnika.
• Ako u roku iz stavka 5. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, Škola je dužna ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazala iz poslovno uvjetovanih razloga.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

                                                                 Članak 88.

• Škola i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
• Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
• Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Neopravdani razlozi za otkaz

Članak 89.

• Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
• Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
• Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Postupak prije otkazivanja

                                                   Članak 90.

• Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Škola je dužna radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Škole da to učini.
• Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Škola je dužna omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Škole dato učini.

Otkazni rok

Članak 91.

(1) Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad, počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad.

(3) Otkazni rok ne teče za vrijeme:

1. trudnoće
2. korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama
3. privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti
4. vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

(4) Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, otkazni rok teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika, kojem je Škola prije početka toga razdoblja otkazala ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodila obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije uređeno.

(6) Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

(7) Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg Škola nije oslobodila od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznoga roka.

                                             Otkazni rokovi i otpremnina

Članak 92.

• Kod otkaza ugovora o radu kad otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i Škola drukčije ne dogovore, a za Školu se primjenjuju otkazni rokovi iz Zakona o radu.
• Svakom zaposleniku, kojemu Škola otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu, a isplaćuje se na način uređen kolektivnim ugovorom.
• Iznimno od stavka 2. ovog članka radniku će se isplatiti povlaštena otpremnina uz uvjete i na način određen kolektivnim ugovorom.
• Kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca.
• Iznimno od stavka 3. ovog članka, kod izračuna otpremnine zaposlenika koji je tijekom rada u javnoj službi i prestanka radnog odnosa već ostvario pravo na otpremninu, u neprekinuti staž neće biti uračunato razdoblje za koje je otpremninu prethodno ostvario.
• Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća, već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivan dio plaće i dio naknade plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi radnik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.
• Iznimno, radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ne ostvaruje pravo na otkazni rok.
• Otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
• Iznos otpremnine se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, a ne smije se ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.
• Ako zakonom, kolektivnim ugovorom nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine  ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

                                      Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 93.

• Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Škola otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
• Ako u slučaju iz stavka 1.ovoga članka radnik prihvati ponudu Škole, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
• O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku od osam dana.
• U slučaju otkaza iz stavka 1. ovoga članka, rok iz članka 133. stavka 1. Zakona o radu teče od dana kada se radnik izjasni o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili od dana isteka roka od osam dana za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka roka iz stavka 3. ovog članka.

Posebna prava radnika upućenih na rad u inozemstvo

Članak 94.

• Ugovor o radu osobe koja u Školi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, a izabrana je za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, ili osobe koja je izabrana za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu na njezin će zahtjev mirovati najdulje do prestanka trajanja izbora za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, odnosno izbora za lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu.
• Ako se radnik i Škola drugačije ne sporazumiju, mirovanje će otpočeti danom dostave radnikova zahtjeva Školi.
• Radnik iz stavka 1. ovog članka ima se pravo vratiti na rad u Školu u kojoj je prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka obavijesti ravnatelja Škole najkasnije u roku od sedam dana od dana prestanka trajanja izbora iz stavka 1. ovog članka.
• Ako radnik iskoristi pravo iz stavka 1. ovog članka ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stavka 3. ovog članka.

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava

Članak 95.

• Škola je dužna u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.
• Škola je dužna u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
• Škola u potvrdi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

11. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Članak  96.

• Radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojim je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, podnijeti Školskom odboru zahtjev za zaštitu prava.
• Školski odbor treba o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučiti u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva radnika.
• Ako Školski odbor utvrdi da je radnik podnio zahtjev za ostvarivanje prava nakon isteka roka i stavka 1. ovoga članka, zahtjev će odbaciti kao nepravodoban.
• Ako ne postupi prema stavku 3. ovoga članka, odlučujući o zahtjevu, Školski odbor može zahtjev odbiti kao neosnovan ili osporavanu odluku izmijeniti ili poništiti.
• Ako Škola u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji zahtjevu radnika, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim Općinskim sudom.
• Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Školi nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na postupak  zaštite dostojanstva radnika.

    (7) Radnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava radnika propisanih Zakonom o radu, drugim zakonom ili propisom ili kolektivnim ugovorom  zbog korištenja tih prava, odnosno zbog podnošenja zahtjeva i sudjelovanja u postupku za zaštitu prava toga radnika.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 97.

• Odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa Škola dostavlja radniku neposrednom predajom na radnom mjestu.
• Neposrednom predajom na radnom mjestu Škola radniku dostavlja odluku o otkazu ugovora o radu, odluke donesene u postupcima iz članka 133. Zakona o radu te dostavu potvrda, isprava, akata i drugih pismena koje  Škola upućuje radniku.
• Potvrdu o izvršenom dostavljanju potpisuju dostavljač i radnik. Na dostavnici radnik sam treba naznačiti nadnevak primitka pismena.
• Ako radnik odbije primitak odluke dostavljač će odbijanje primitka zabilježiti na pismenu te naznačiti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja primitka, i istog dana ga izvjesiti na

oglasnu ploču Škole uz potpis osobe koja je pismeno izvjesila s naznakom da se time smatra da je dostava izvršena.

• Ako radniku pismeno nije dostavljeno na radno mjesto potrebno mu ga je dostaviti poštom na njegovu adresu prebivališta.
• U slučaju odbijanja prijema pismena kod poštanske dostave, nepravodobne prijave promjene adrese odnosno nepoznate adrese dostavljanje će se obaviti isticanjem pismena na oglasnoj ploči Škole.
• Kada je pismeno istaknuto na oglasnoj ploči Škole, dostavljanje se smatra obavljenim istekom roka od 3 dana od dana isticanja pismena.

(8) Dostavu potvrda, isprava, akata i drugih pismena koje Škola upućuje radniku Škola može izvršiti u pisanom obliku, odnosno u elektroničkom obliku, pod uvjetom da su dostupni radniku, da se mogu ispisati i pohraniti te da Škola zadrži dokaz da ih je radniku dostavila odnosno da ih je radnik primio.

Zaštita  dostojanstva  radnika

Članak  98.

• Radi zaštite dostojanstva radnika Škola je dužna poduzimati mjere i provoditi postupak zaštite dostojanstava radnika sukladno odredba Zakona o radu, posebnog zakona i na način uređen kolektivnim ugovorom.
• Ravnatelj je dužan zaštiti radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.
• Ravnatelj je dužan zaštiti dostojanstvo radnika u vrijeme obavljanja rada, tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, što uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
• Diskriminacijom se smatraju i uznemiravanje i spolno uznemiravanje.
• Ravnatelj Škole dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika na način uređen kolektivnim ugovorom.
• Osoba iz stavka 5. ovoga članka može biti radnik ili osoba koja nije u radnom odnosu u Školi.
• Ravnatelj Škole je dužan, u roku od osam dana od dana imenovanja osobe iz stavka 5. ovoga članka, o imenovanju obavijestiti radnike.
• Ravnatelj škole ili osoba iz stavka 5. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.
• U postupku rješavanja pritužbi radnika ravnatelj ili ovlaštena osoba može, ako to ocijeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena pritužba. Potrebno je pažljivo ispitati svaki navod radnika, pazeći da postupak provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika te poduzeti odgovarajuće radnje radi sprječavanja daljnjeg uznemiravanja radnika.
• Ako Škola u roku određenom kolektivnim ugovorom ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzete očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
• Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Škola zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu Školi i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio ravnatelja Škole u roku od osam dana od dana prekida rada.
• Za vrijeme prekida rada, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.
• Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, Škola može zahtijevati povrat isplaćene naknade.
• Svi podatci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.
• Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.
• Ako se utvrdi da se radi o blažem obliku uznemiravanja i ako se može pretpostaviti da se uznemiravanje neće ponoviti, radniku se može dati pisano upozorenje zbog skrivljenog ponašanja.
• U slučaju da se utvrdi da se radi o težem obliku uznemiravanja odnosno spolnog uznemiravanja, radniku koji je izvršio takvo uznemiravanje, ili ga kontinuirano ponavlja, može se dati izvanredni ili redoviti otkaz ugovora o radu.
• Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja u zanemarivanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.

12. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

1.   RADNIČKO VIJEĆE

Članak  99.

• Radnici zaposleni u Školi imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
• Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati jednog svog predstavnika (u daljnjem tekstu: radničko vijeće) koji će ih zastupati u Školi u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.
• Škola je obvezna u okviru mogućnosti osigurati radničkom vijeću prostor, sredstva i druge uvjete potrebne za nesmetan rad.
• Ako radnici ne utemelje radničko vijeće, Škola će iste uvjete iz stavka 1. ovoga članka osigurati za rad sindikalnom povjereniku zaposlenom u Školi koji se ravnatelju Škole pisano očitovao o preuzimanju prava i dužnosti radničkog vijeća.
• Za izvješćivanje radničkog vijeća o poslovnim podacima Škole propisanim zakonom i savjetovanje s radničkim vijećem o namjeri donošenja pojedinih odluka ovlašten je ravnatelj.
• Ravnatelj Škole prije donošenja odluke važne za položaj radnika mora savjetovati se radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeća, te
• je dužan zatražiti prethodnu suglasnost radničkog vijeća na odluke koje sukladno Zakonu o radu ne može samostalno donijeti.

2.   SKUP  RADNIKA

Članak  100.

• Skup radnika čine svi radnici zaposleni u Školi.
• Skup radnika saziva radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća uz prethodno savjetovanje s ravnateljem, dva puta godišnje, vodeći pri tome računa da se odabirom vremena i mjesta održavanja skupa radnika ne remeti redovito obavljanje djelatnosti Škole.
• Ako u Školi nije utemeljeno radničko vijeće ili nema sindikalnog povjerenika s ovlastima radničkog vijeća, skup radnika ovlašten je sazvati ravnatelj Škole.
• Kada je u Školi utemeljeno radničko vijeće, ravnatelj Škole može sazvati skup radnika ne osporavajući radničkom vijeću pravo na sazivanje skupa radnika i vodeći računa da se time

ne ograničavaju ovlasti radničkoga vijeća.

• Kod postupanja prema stavku 3. i 4. ovoga članka, ravnatelj Škole je dužan savjetovati se s radničkim vijećem.

3. PREDSTAVNIK RADNIKA U ŠKOLSKOM ODBORU

Predstavnik zaposlenika u školskom odboru

         Članak  101.

• U školskom odboru jedan član mora biti predstavnik radnika.
• Predstavnika radnika u školski odbor imenuje i opoziva radničko vijeće. Predstavnika radnika u školskom odboru ima sva prava i obveze kao i svi ostali članovi školskog odbora.
• Ako u Školi nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika se imenuje i opoziva sukladno odredbama Zakona o radu.

1. PRIJELAZNE I  ZAVRŠNE ODREDBE

                                                                  Članak 102.

Ovaj Pravilnik mijenja se i dopunjuje na način propisan Zakonom o radu za njegovo donošenje.

Članak 103.

Na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o radu od 10.2.2015. godine (KLASA: 012-03-02/2015-1, URBROJ: 2149-09-15-1).

                                                                Članak  104.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči Škole.

KLASA: 011-04/23-01/1

URBROJ: 2149-9-05-23-2

23. lipnja 2023. godine

                                                                                   Predsjednik Školskog odbora

                                                                                       ANITA AZENIĆ, prof.       

Ovaj Pravilnik o radu je objavljen na oglasnoj ploči Škole dana 23. lipnja 2023. godine,  a stupio je na snagu dana 1. srpnja 2023. godine.

Ravnatelj

                                                                                   MARKO KNEŽEVIĆ, prof.

Na temelju članka 98. stavak 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14., 7/17. i 68/18.), Školski odbor Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci, uz prethodnu suglasnost osnivača Osječko-baranjske županije, (KLASA: 602-01/19-01/12 URBROJ: 21581-01-19-55 od 18.srpnja 2019. godine ) na sjednici održanoj 09.08.2019. godine donio je                                           

 STATUT

Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci

I. OPĆE  ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Statutom pobliže uređuju statusna obilježja, naziv i sjedište Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci (u daljnjem tekstu: Škola), zastupanje i predstavljanje, odgovornost za obveze, djelatnost, unutarnje ustrojstvo, uvjeti i način obavljanja djelatnosti, prava i dužnosti učenika i radnika Škole,  vođenje i upravljanje Školom, djelokrug tijela upravljanja i stručnih tijela, imovina, opći akti i javnost rada Škole te druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanje Škole.

Izrazi u ovom Statutu navedeni u muškom rodu neutralni su i odnose se jednako na osobe oba spola.

Članak 2.

            Škola je javna ustanova koja obavlja djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja pod uvjetima i na način propisan zakonom.

Članak 3.

            Osnivač Škole je Osječko-baranjska županija, Osijek, Trg Ante Starčevića 2., (u daljnjem tekstu: Osnivač).

Osječko-baranjska županija postala je osnivačem Škole na temelju Odluke Ministarstva prosvjete i športa o prijenosu osnivačkih prava nad ustanovama osnovnog obrazovanja, KLASA: 602-02/02-0001/0161, URBROJ: 532/1-02-1 od 20. veljače 2002. godine.

            Škola je pravni sljednik Osnovne škole «Vladimir Nazor» Feričanci koju je osnovala Općina Našice svojim Rješenjem broj: 02-10098/1 od 09.12.1965.godine.

1. NAZIV I SJEDIŠTE

Članak 4.

 Škola obavlja svoju djelatnost, posluje i sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom:

   Osnovna škola Vladimira Nazora.

Sjedište Škole je u Feričancima.

Adresa Škole je Trg Matije Gupca 9.

Škola je pravna osoba upisana u sudski registar ustanova pri Trgovačkom sudu u Osijeku.

Škola je upisana u evidenciju ustanova koju vodi Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja ( u daljnjem tekstu: Ministarstvo ).

Članak 5.

            Naziv Škole ističe se na svim objektima u kojima Škola obavlja svoju djelatnost.

III. PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE

Članak 6.

            Školu predstavlja i zastupa ravnatelj s ograničenjem:

• da bez odluke Školskog odbora ne može sklapati pravne poslove čija je vrijednost veća od 100.000,00 kuna,
• da bez odluke Školskog odbora donesene uz suglasnost Osnivača ne može sklapati pravne poslove u svezi sa stjecanjem, opterećivanjem i otuđivanjem nekretnine bez obzira na vrijednost, kao i druge imovine čija je vrijednost veća od 200.000,00 kuna.

Članak 7.

Ravnatelj može dati punomoć drugoj osobi da zastupa Školu u pravnom prometu u granicama svojih ovlasti, sukladno zakonu.

            Ravnatelj može ovlastiti pojedine radnike Škole da potpisuju uvjerenja i potvrde o činjenicama o kojima se u Školi vodi službena evidencija.

Članak 8.

             Škola u pravnom prometu koristi:

• pečat s grbom Republike Hrvatske, okruglog oblika, promjera 38 mm, na kojem je uz rub ispisan natpis: Republika Hrvatska Osnovna škola Vladimira Nazora , Feričanci, a u sredini pečata nalazi se grb Republike Hrvatske,
• pečat okruglog oblika, promjera 25  mm, koji sadrži uz rub ispisan naziv i sjedište Škole
• štambilj četvrtasta oblika širine 15 mm, a dužine 55  mm i u njemu je upisan puni naziv Škole.

Pečatom s grbom Republike Hrvatske ovjeravaju se javne isprave koje Škola izdaje te akti koje Škola donosi u okviru javnih ovlasti.

            Pečat iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka i štambilj iz stavka 1. podstavka 3. služe za redovito administrativno-financijsko poslovanje.

            O broju, uporabi i čuvanju pečata i štambilja odlučuje ravnatelj.

1. DJELATNOST ŠKOLE

Članak 9.

            Škola obavlja djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u skladu sa zakonom.

            Djelatnost iz stavka 1. ovoga članka obavlja se kao javna služba.

            Pored djelatnosti upisane u sudski registar ustanova, Škola može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti upisane u sudski registar ustanova, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.

Članak 10.

            Škola obavlja djelatnost na osnovi propisanog nacionalnog kurikuluma i drugih kurikularnih dokumenata, nastavnih planova i programa, Školskog kurikuluma i Godišnjeg plana i programa rada, a u skladu s rješenjima nadležnog Ministarstva.

            Školski kurikulum donosi, na prijedlog Učiteljskog vijeća i prethodnog mišljenja Vijeća roditelja, Školski odbor najkasnije do 7. listopada tekuće godine.

Godišnji plan i program rada Škole, na temelju nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma,  prema prijedlogu ravnatelja i prethodnom mišljenju Vijeća roditelja, donosi Školski odbor najkasnije do 7. listopada tekuće godine.

Školski kurikulum i Godišnji plan i program rada Škole  dostavljaju se elektroničkim putem Ministarstvu do 15. listopada tekuće godine te se objavljuje na mrežnoj stranici Škole u skladu s propisima vezanim uz zaštitu osobnih podataka.

            Školski odbor kod dostavljanja prijedloga Školskog kurikuluma i Godišnjeg plana i programa rada Vijeću roditelja određuje rok u kojem je Vijeće roditelja dužno dostaviti svoje mišljenje. Ako Vijeće roditelja u zadanom roku ne dostavi traženo mišljenje, smatra se da na prijedlog Školskog kurikuluma i Godišnjeg plana i programa rada nema primjedaba.

Članak 11.

Škola radi na temelju Školskog kurikuluma  i  Godišnjeg plana i programa rada Škole.

Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvananastvanim  i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i  nastavnog plana i programa.

Školskim kurikulumom utvrđuje se: strategija razvoja Škole, aktivnost i program i/ili projekt Škole te ciljevi, namjena, nositelji, način realizacije, vremenik i okvirni troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta i način njegova praćenja.

Školski kurikulum određuje nastavni plan  izbornih i  fakultatitvnih predmeta, izvananstavne i izvanškolske aktivnosti, programe i projekte te njihove kurikulume ako nisu određeni nacionalnim kurikulumom.

Školski kurikulum dostavlja se elektroničkim putem Ministarstvu do 15. listopada tekuće godine te se objavljuje na mrežnoj stranici Škole u skladu s propisima vezanim uz zaštitu osobnih podataka.

Članak 12.

Godišnjim planom i programom rada Škole utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži:

• podatke o uvjetima rada,
• podatke o izvršiteljima poslova, godišnji kalendar rada,
• podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,
• podatke o slobodnim aktivnostima
• tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada,
• planove rada ravnatelja, učitelja te stručnih suradnika,
• planove rada Školskog odbora i stručnih tijela,
• plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama Škole.

      Godišnji plan i program rada dostavlja se elektroničkim putem Ministarstvu do 15. listopada tekuće godine te se objavljuje na mrežnoj stranici Škole u skladu s propisima vezanim uz zaštitu osobnih podataka.

Članak 13.

            Škola izvodi nastavu u pet  radnih dana tjedno.

Rad u Školi odvija se u pravilu u dvije smjene u skladu s Godišnjim planom i programom rada.

Članak 14.

Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Nastava se odvija u obliku predavanja u skladu s nastavnim planom i programom.

Nastava se izvodi u klasičnim i specijaliziranim učionicama te drugim prostorima primjerenim sadržajima nastavnih predmeta i izvannastavnih aktivnosti.

Članak 15.

Nastava se ustrojava po razredima, a izvodi u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama.

Razredni odjeli ustrojavaju se na početku školske godine u skladu s Odlukom Ureda državne uprave u županiji ovlaštenog za poslove obrazovanja.

          Ako u školi nije moguće ustrojiti razredne odjele učenika istog razreda ustrojit će se kombinirani razredni odjeli učenika razredne i/ili predmetne nastave.

Članak 16.

     Za učenike Škole može se organizirati produženi boravak.

     Produženi boravak organizira Osnivač Škole, a može se izvoditi u Školi sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanja.

    Škola organizira prehranu učenika u skladu s normativima koje donosi Ministarstvo nadležno za zdravstvo.

Članak 17.

U Školi se izvode izvannastavne aktivnosti učenika radi zadovoljavanja različitih potreba i interesa učenika.

Izvannastavne aktivnosti temelje se na načelu dragovoljnosti izbora sadržaja i oblika rada.

Izvannastavne aktivnosti planiraju se Školskim kurikulumom, Godišnjim planom i programom rada i programom neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u Školi.

Izvannastavne aktivnosti nisu obvezne za učenike, ali se učenicima mogu priznati kao ispunjavanje školskih obveza.

Učeniku koji je uključen u izvanškolske aktivnosti, rad u izvanškolskim aktivnostima Učiteljsko vijeće može priznati kao ispunjavanje školskih obveza.

Članak 18.

            Škola može osnovati učeničku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti i stavljati u promet proizvode koji su rezultat rada učenika.

Sredstva ostvarena na način utvrđen u prethodnom stavku moraju se posebno evidentirati i mogu se uporabiti isključivo za rad učeničke zadruge i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada Škole.

Članak 19.

U Školi se mogu osnivati učenički klubovi i društva u skladu s posebnim propisima.

Škola može biti vježbaonica za studente koji se pripremaju za odgojno-obrazovni rad s učenicima.

Članak 20.

Odgojno – obrazovne aktivnosti (izleti, ekskurzije i sl.) koje su isključivo u funkciji realizacije Nacionalnog kurikuluma i Nastavnog plana i programa i drugih kurikularnih dokumenata te u skladu sa Školskim kurikulumom i Godišnjim planom i programom rada, Škola može izvoditi i izvan mjesta u kojem joj je sjedište.

Izleti, ekskurzije i druge aktivnosti organiziraju se u skladu s važećim Pravilnikom o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno obrazovnih aktivnosti izvan škole.

Članak 21.

            Škola ima knjižnicu.

Školska knjižnica ima obilježje knjižnice u sastavu, a djelatnost knjižnice je sastavni dio obrazovnog procesa.

Rad knjižnice uređuje se Pravilnikom.

1. USTROJSTVO I NAČIN RADA ŠKOLE

Članak 22.

Ustrojstvom Škole osigurava se:

• povezivanje svih oblika rada prema vrsti i srodnosti odgojno-obrazovnih sadržaja i poslova,
• pravodobno i kvalitetno ostvarivanje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, administrativno-stručnih, računovodstveno-financijskih i pomoćno-tehničkih poslova.

Članak 23.

            Škola obavlja djelatnost iz članka 9. ovoga Statuta u sjedištu Škole u Feričancima  i Područnim školama u mjestima: Donja Motičina i Seona.

Članak 24.

             Nazivi Područnih škola su:

• Područna škola Donja Motičina,
• Područna škola

Članak 25.

            Sjedište Područne škole Donja Motičina je u Donjoj Motičini,Matije Gupca 46.

            Sjedište Područne škole Seona je u Seoni, Zrinski-Frankopana 13.

Članak 26.

            Područne škole obavljaju djelatnost kao podružnice Škole.

Članak 27.

             Područne škole nemaju status pravne osobe te njihovom djelatnošću prava i obveze stječe Škola.

Članak 28.

             Djelatnost i poslovanje podružnice organizira i vodi voditelj Područne škole s položajem predstojnika podružnice kojega na prijedlog ravnatelja imenuje Školski odbor.

Članak 29.

Unutarnji život i rad Škole uređuje se odlukom o Kućnom redu. Kućnim redom se osobito uređuju:

• pravila i obveze učenika u Školi, unutarnjem i vanjskom prostoru,
• pravila međusobnih odnosa učenika i radnika,
• radno vrijeme,
• pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika ponašanja, diskriminacije, neprijateljstva i nasilja i
• način postupanja prema imovini.

Školski odbor donosi Kućni red nakon provedene rasprave na Učiteljskom vijeću te Vijeću roditelja i Vijeću učenika.

Članak 30.

Školski odbor nakon rasprave na Učiteljskom vijeću, Vijeću roditelja i Vijeću učenika donosi Etički kodeks neposrednih nositelja odgojno -obrazovnih djelatnosti u Školi prema kojemu su dužne postupati sve osobe koje kodeks obvezuje.

Članak 31.

 Detaljnije o unutarnjem ustrojstvu uređuje se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Škole. 

1. UPRAVLJANJE ŠKOLOM

1. 1. Školski odbor

Članak 32.

            Školom upravlja Školski odbor.

Školski odbor ima sedam (7) članova od kojih jednog člana bira i razrješuje Radničko vijeće, a ako nije utemeljeno Radničko vijeće imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava:

– Nastavničko vijeće, dva ( 2 ) člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika,

– Vijeće roditelja jednog ( 1 ) člana iz reda roditelja koji nije radnik Škole te

– Osnivač tri ( 3 ) člana.

Članak 33.

            Članovi Školskog odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani, a mandat članova teče od dana konstituiranja Školskog odbora.

Iznimno, članu Školskog odbora imenovanom iz reda roditelja mandat prestaje najkasnije u roku od 60 dana od dana kada je prestalo školovanje učenika u Školi.

    Članak 34.

            Kandidate za članove Školskog odbora iz reda učitelja i stručnih suradnika može predložiti svaki član Učiteljskog vijeća nazočan na sjednici Učiteljskog vijeća.

            Kandidata za člana Školskog odbora iz reda roditelja može predložiti svaki član Vijeća roditelja nazočan na sjednici Vijeća roditelja.

            Kandidati iz stavaka 1.i 2. ovoga članka moraju se izjasniti o prihvaćanju kandidature za člana Školskog odbora.

            Svaki član Učiteljskog vijeća, odnosno, član Vijeća roditelja može se osobno kandidirati za člana Školskog odbora.

Član ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno, protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz članka 106. stavka 1. i 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te da nije razriješen članstva u Školskom odboru ili da nije bio član Školskog odbora koji je raspušten.

Članak 35.

Na sjednici Učiteljskog vijeća na kojoj će biti predlagani kandidati iz reda učitelja i stručnih suradnika imenuje se Izborno povjerenstvo (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje čini predsjednik i dva člana.

            Članovi Povjerenstva ne mogu biti osobe koje su kandidati za člana Školskog odbora.

            O provođenju izbora Povjerenstvo vodi Zapisnik. Zapisnik se prilaže Zapisniku sa sjednice Učiteljskog vijeća i čini njegov sastavni dio.

­­­­­­­­­­­­­­­­­

Članak 36.

Nakon isticanja kandididata  na način utvrđen ovim Statutom, utvrđuje se lista kandidata za članove Šklskog odbora iz reda učitelja i stručnih suradnika.

Kandidati se u listu unose prema abecednom redu.

Članak 37.

Povjerenstvo na temelju podataka iz kandidacijske liste sastavlja izbornu listu kandidata za izbor članova Školskog odbora iz reda učitelja i stručnih suradnika Škole. U izbornoj listi kandidati se navode abecednim redom s rednim brojem ispred prezimena i imena kandidata.

Izbor kandidata iz prethodnog stavka obavlja se na sjednici Učiteljskog vijeća Škole.

Članak 38.

Nakon utvrđivanja liste, povjerenstvo izrađuje glasačke listiće.

Glasački listić obvezno sadrži :

• naznaku da se izbor odnosi na kandidate za članove Školskog odbora iz reda učitelja i stručnih suradnika Škole,
• prezimena i imena predloženih kandidata,
• broj kandidata koji se bira.

Članak 39.

Glasovanje je tajno. Glasovanju moraju biti nazočni svi članovi  Povjerenstva.

            Povjerenstvo prije početka glasovanja utvrđuje i izrađuje glasački popis, evidentira radnika koji je pristupio glasovanju, daje mu glasački listić i objašnjava način glasovanja.

            Glasač glasuje tako da zaokruži redni broj ispred prezimena i imena kandidata.

            Nevažećim glasačkim listićima proglašavaju se:

• listići na kojima se ne može jasno utvrditi za koje se kandidate glasovalo,
• prazni listići i
• listići na kojima je zaokruženo više od dva kandidata.

Članak 40.

             Nakon završetka glasovanja Povjerenstvo utvrđuje rezultat glasovanja s imenima kandidata prema broju dobivenih glasova.

Učiteljsko vijeće može listu prihvatiti ili odbiti. Učiteljsko vijeće odbit će listu ako osnovano posumnja da je tijekom izbora bilo povrede postupka ili propusta Povjerenstva.

Kad Učiteljsko vijeće prihvati listu rezultati izbora objavljuju se na oglasnoj ploči Škole.

Imenovani učitelji i stručni suradnici za članove Školskog odbora su kandidati koji su dobili najveći broj glasova.

Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, pri čemu to utječe na izbor u Školski odbor, glasovanje se ponavlja sve dok jedan od kandidata ne dobije veći broj glasova.

Članak 41.

Ravnatelj Škole dužan je obavijestiti članove Vijeća roditelja o potrebi izbora  člana Školskog odbora iz reda roditelja učenika Škole.

Članak 42.

            Predlagaje i izbor kandidata za člana Školskog odbora iz reda roditelja obavlja se na sjednici Vijeća roditelja.

            Članovi Vijeća roditelja imenuju jednog člana Školskog odbora.

Kandidat za člana Školskog odbora iz reda roditelja učenika može biti svaki roditelj čije dijete pohađa Školu.

            Iznimno, od prethodnog stavka,  član Školskog odbora iz reda roditelja ne može biti roditelj koji je radnik Škole.

Kandidata iz stavka 1. ovoga članka može predložiti svaki član Vijeća roditelja nazočan na sjednici.

            Svaki član Vijeća roditelja može se osobno kandidirati.

            Kandidatom se smatra svaki roditelj koji je prihvatio kandidaturu ili je sam istaknuo svoju kandidaturu.

Članak 43.

O prijedlogu i imenovanju jednog člana Školskog odbora iz reda roditelja odlučuju roditelji, članovi Vijeća roditelja, na sjednici Vijeća roditelja javnim glasanjem, dizanjem ruke.

Član Školskog odbora je roditelj koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova Vijeća roditelja.

Ako dva ili više kandidata za člana Školskog odbora dobiju isti najveći broj glasova, glasovanje za te kandidate se ponavlja sve dok jedan od kandidata ne dobije veći broj glasova.

Članak 44.

O radu sjednice Vijeća roditelja i imenovanju roditelja za člana Školskog odbora vodi se zapisnik.

Članak 45.

Zapisnik sa sjednice Učiteljskog vijeća, odnosno sa sjednice Vijeća roditelja s imenovanim članovima Školskog odbora ravnatelj treba dostaviti osnivaču najkasnije u roku od tri dana od dana provedenih postupaka imenovanja.

Članak 46.

Nakon provedenih izbora i imenovanja članova Školskog odbora iz reda učitelja i stručnih suradnika, iz reda roditelja, predstavnika radnika, te nakon primitka akta Osnivača o imenovanju tri člana Školskog odbora, ravnatelj škole u roku 15 dana saziva konstituirajuću sjednicu Školskog odbora.

Konstituirajuću sjednicu do izbora predsjednika vodi najstariji član Školskog odbora.

O konstituiranju, odnosno, nekonstituiranju školskog odbora ravnatelj je dužan izvijestiti Osnivača najkasnije u roku od tri dana od dana održavanja konstituirajuće sjednice Školskog odbora.

Članovima školskog odbora mandat teče od dana konstituiranja školskog odbora.

Članak 47.

            Dnevni red konstituirajuće sjednice  sadrži:

• izvješće o imenovanim članovima Školskog odbora,

   –    izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Školskog odbora.

Članak 48.

            Za predsjednika i zamjenika predsjednika Školskog odbora može biti izabran svaki član Školskog odbora.

            O kandidatima za predsjednika i zamjenika predsjednika Školskog odbora članovi Školskog odbora glasuju javno, dizanjem ruku, ako Školski odbor ne odluči drugačije.

            Za predsjednika i zamjenika predsjednika izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova ukupnog broja članova Školskog odbora.

            Nakon izbora predsjednika Školskog odbora najstariji član novoizabranog Školskog odbora predaje predsjedniku Školskog odbora daljnje vođenje sjednice.

            Predsjednik i zamjenik predsjednika Školskog odbora biraju se na četiri godine.

Članak 49.

Člana Školskog odbora razrješava se članstva u Školskom odboru:

1. ako to sam zatraži,

1. ako njegovo razrješenje zatraži tijelo koje ga je imenovalo u Školski odbor,

3. ako Školski odbor utvrdi da član ne ispunjava obveze utvrđene zakonom, osnivačkim aktom ili ovim Statutom,
4. ako član Školskog odbora prestane biti učitelj ili stručni suradnik, odnosno dijete člana Školskog odbora iz reda roditelja prestane biti učenik Škole,
5. ako bude imenovan za ravnatelja, vršitelja dužnosti ravnatelja ili zamjenika ravnatelja,
6. ako neopravdano izostaje sa sjednica Školskog odbora,
7. ako zbog nastanaka razloga iz posebnih propisa član više ne može obavljati poslove učitelja i stručnog suradnika,
8. ako nastanu okolnosti utvrđene člankom 119. stavak 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

O razrješenju člana Školskog odbora odlučuje tijelo koje ga je imenovalo.

            Odluku o raspuštanju Školskog odbora donosi Ured državne uprave pod uvjetima i na način utvrđen zakonom.

Članak 50.

Školski odbor može osnivati povjerenstva ili radne skupine za proučavanje pitanja, pripremanje prijedloga akata ili obavljanje drugih poslova važnih za Školu.

            Članovi povjerenstava i radnih skupina imenuju se na vrijeme koje je potrebno da se obavi određena zadaća.

            Školski odbor može u svako doba opozvati povjerenstvo ili radnu skupinu, odnosno pojedinog člana.

Članak 51.

            Za članove povjerenstava i radnih skupina imenuju se radnici Škole uz njihovu prethodnu suglasnost ako rad u povjerenstvu nije radnikova ugovorna radna obveza.

            Iznimno, kada je propisano da određeno povjerenstvo ili radna skupina mora imati sastav koji se ne može osigurati od radnika Škole ili kada je to prema naravi zadaće potrebno, Školski odbor može za članove povjerenstva ili radne skupine imenovati i osobe izvan Škole uz njihovu suglasnost.

Članak 52.

Školski odbor:

• imenuje ravnatelja Škole uz suglasnost ministra,
• razrješava ravnatelja Škole sukladno zakonskim odredbama i odredbama ovoga Statuta,
• utvrđuje prijedlog Statuta te uz prethodnu suglasnost Osnivača donosi Statut,
• donosi opće akte Škole na prijedlog ravnatelja Škole,
• donosi Školski kurikulum na prijedlog Učiteljskog vijeća i ravnatelja Škole i uz mišljenje Vijeća roditelja,
• donosi Godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja Škole i uz mišljenje Vijeća roditelja nadzire njegovo izvršavanje,
• donosi Kućni red škole nakon provedene rasprave na Učiteljskom vijeću, Vijeću učenika i Vijeću roditelja,
• donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnatelja,
• daje prethodnu suglasnost ravnatelju Škole pri zasnivanju i prestanku radnog odnosa sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,
• određuje zamjenika ravnatelja u slučaju privremene spriječenosti ravnatelja u skladu sa Zakonom i ovim Statutom,
• na prijedlog ravnatelja donosi odluku o upućivanju radnika na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog liječnika specijalista medicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti,
• odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa,
• odlučuje o žalbama protiv upravnih akata školskih tijela,
• odlučuje o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju pokretne imovine čija je vrijednost od 100.000,00 do 200.000,00 kuna,
• odlučuje o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju imovine čija je vrijednost veća od 200.000,00 kuna,
• uz suglasnost Osnivača odlučuje o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju nekretnina bez obzira na vrijednost,
• predlaže promjenu djelatnosti Škole,
• predlaže promjenu naziva i sjedišta Škole,
• odlučuje o raspodjeli dobiti u skladu s posebnom odlukom Osnivača,
• daje Osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima važnim za rad i sigurnost u Školi,
• bira i razrješuje predsjednika i zamjenika predsjednika Školskog odbora,
• razmatra rezultate obrazovnog rada,
• obavlja druge poslove određene ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.

Članak 53.

Član Školskog odbora ima prava i dužnosti:

• nazočiti sjednicama Školskog odbora i sudjelovati u radu,
• postavljati pitanja predsjedniku i drugim osobama koje sudjeluju u radu na sjednici,
• podnositi prijedloge i zahtijevati da se o njima raspravlja i odlučuje na sjednicama,
• prihvatiti izbor u radna tijela koja osniva Školski odbor,
• sudjelovati na sjednicama radnih tijela.

Prava i dužnosti iz stavka 1. ovoga članka su osobna i član ih ne može prenijeti na trećega.

Članak 54.

Članu Školskog odbora obvezno se dostavlja:

• pisani poziv za sjednicu,
• materijal koji se priprema za sjednicu,
• zapisnik s prethodne sjednice,

Članu Školskog odbora moraju biti dostupni svi materijali koji se odnose na raspravu i odlučivanje na sjednici.

Članak 55.

U hitnim situacijama te posebno opravdanim razlozima sjednica Školskog odbora može se sazvati usmeno, odnosno telefonskim putem ili elektroničkim putem.

U slučaju održavanja sjednice na način iz stavka 1. ovog članka, u pozivu se uz naznaku dnevnog reda i vremenu održavanja sjednice određuje i vrijeme u kojem su se članovi Školskog odbora dužni očitovati pisano ili elektroničkim putem.

Nakon završetka elektroničke sjednice sastavlja se zapisnik u čijem su privitku sva pristigla očitovanja.

Članak 56.

Članovi Školskog odbora o svim pitanjima iz djelokruga svoga rada odlučuju na sjednici većinom glasova ukupnog broja članova.

Članak 57.

Na sjednici održanoj elektroničkim putem Školski odbor može donositi odluke iz svoje nadležnosti, osim odluka u postupku izbora i imenovanja te razrješenja ravnatelja.

Nakon završetka elektronske sjednice sastavlja se zapisnik u čijem su privitku sva pristigla očitovanja.

Članak 58.

Na sjednicama Školskog odbora glasuje se javno.

Glasovati se može i tajno kada je to određeno zakonom ili kada Školski odbor odluči da se o pojedinim pitanjima glasuje tajno.

Način rada Školskog odbora pobliže se uređuje Poslovnikom.

2. Ravnatelj

Članak 59.

Škola ima ravnatelja.

Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj Škole koji organizira i vodi rad i poslovanje Škole i odgovoran je za zakonitost rada Škole.

Članak 60.

Ravnatelj:

• predstavlja i zastupa Školu pod uvjetima i na način propisan zakonom i ovim Statutom,
• organizira i vodi stručni rad i poslovanje Škole,
• predlaže tekst nacrta Statuta Škole,
• predlaže Školskom odboru druge opće akte,
• predlaže Školskom odboru Godišnji plan i program rada Škole,
• predlaže Školskom odboru financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun,
• potpisuje svjedodžbe i druge javne isprave,
• sudjeluje u radu Školskog odbora, bez prava odlučivanja, provodi odluke stručnih tijela i Školskog odbora,
• izvješćuje kolegijalna tijela Škole o nalazima i odlukama tijela upravnog i stručnog nadzora,
• sklapa samostalno pravne poslove o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju imovine čija vrijednost nije veća od 100.000,00 kuna, a preko 100.000,00 kuna prema prethodnoj odluci Školskog odbora, odnosno suglasnosti Osnivača,
• sklapa uz suglasnost Osnivača pravne poslove o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju nekretnina bez obzira na vrijednost, prema prethodnoj odluci Školskog odbora,
• saziva konstituirajuću sjednicu Školskog odbora, Vijeća roditelja i Vijeća učenika,
• saziva sjednice Učiteljskog vijeća i predsjedava im,
• surađuje s Učiteljskim vijećem kod predlaganja Školskog kurikuluma,
• odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa radnika uz prethodnu suglasnost Školskog odbora sukladno zakonskim odredbama,
• odlučuje samostalno o zasnivanju radnog odnosa kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 60 dana,
• sklapa i otkazuje ugovore o radu radnicima Škole samostalno i uz prethodnu suglasnost Školskog odbora,
• daje radne naloge radnicima Škole,
• izdaje učiteljima i stručnim suradnicima odluku o tjednom i godišnjem zaduženju, a ostalim radnicima rješenje o rasporedu radnog vremena,
• imenuje razrednike,
• odlučuje o zahtjevima za ostvarivanje prava radnika,
• poduzima mjere propisane zakonom prema radnicima zbog neizvršavanja poslova ili kršenja obveza iz radnog odnosa,
• upućuje radnike na redovite i izvanredne liječničke preglede,
• predlaže Školskom odboru donošenje odluke o upućivanju radnika na prosudbu radne sposobnosti,
• odobrava službena putovanja radnika Škole,
• odlučuje o nastavku obrazovanja, odnosno, ispisu učenika kojem je prošla obveza obrazovanja,
• izvješćuje roditelje, učenike, osnivača i Ured državne uprave u županiji o promjenama u radu i ustrojstvu Škole,
• posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje,
• obavlja druge poslove utvrđene zakonom, podzakonskim aktima, ovim Statutom i drugim općim aktima Škole te poslove za koje izrijekom zakonom, provedbenim propisom ili općim aktom nije ovlašteno drugo tijelo Škole.

Članak 61.

             Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje Školski odbor.

 Natječaj se objavljuje u „Narodnim novinama“ i na mrežnim stranicama škole, najmanje 60 dana prije isteka mandata aktualnog ravnatelja.

            Ravnatelja imenuje Školski odbor, uz suglasnost ministra.  

Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.

               U natječaju se objavljuju uvjeti koje ravnatelj mora ispunjavati, dodatne kompetencije koje se vrednuju u postupku imenovanja ravnatelja, vrijeme na koje se ravnatelj imenuje, rok za podnošenje prijava na natječaj koji ne može biti kraći od osam dana od dana objave natječaja, dokazi o ispunjenosti uvjeta koje kandidat uz prijavu treba dostaviti u izvorniku ili ovjerenoj preslici, uputu za kandidate koji se pozivaju na pravo prednosti prema posebnim propisima te rok u kojem se kandidati izvješćuju o izboru, a koji ne može biti dulji od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.

Uz prijavu na natječaj i potrebnu dokumentaciju prema natječaju kandidat za ravnatelja dužan je dostaviti i program rada za mandatno razdoblje.

Članak 62.

            Nužni uvjeti za ravnatelja su:

1) završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja ili stručnog suradnika u Školi, a koji može biti:

1. a) sveučilišni diplomski studij ili
2. b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
3. c) specijalistički diplomski stručni studij,
4. d) položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika, osim u slučaju iz                      članka 157. stavaka 1. i 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

2) uvjeti propisani člankom 106. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 3) najmanje osam godina radnog iskustva u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama.

Osim osoba koje su završile neki od studija navedenih u stavku 1. točki 1. ovoga članka, ravnatelj Škole može biti i osoba koja je završila stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova.

 Iznimno, ravnatelj Škole može biti i osoba koja ne ispunjava uvjete iz stavka 1. točke 1. ili stavka 2. ovoga članka ako u trenutku prijave na natječaj za ravnatelja obavlja dužnost ravnatelja u najmanje drugom uzastopnom mandatu, a ispunjavala je uvjete za ravnatelja propisane Zakonom o osnovnom školstvu („Narodne novine“ broj 59/90, 26/93, 27/93, 29/94, 7/96, 59/01, 114/01 i 76/05).

Dodatne kompetencije koje se vrednuju u postupku imenovanja ravnatelja Škole su poznavanje stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima, a kandidati za ravnatelja ne moraju imati dodatne kompetencije.

Članak 63.

Pri zaprimanju prijava kandidata za ravnatelja Škole, prijave je potrebno urudžbirati neotvorene, a predsjednik Školskog odbora otvara ih na sjednici Školskog odbora.

Prijave se otvaraju i razmatraju abecednim redom, a za svaku otvorenu prijavu utvrđuje se je li:

– dostavljena u propisanom roku,

– dostavljena dokumentacija koja je navedena u natječaju,

– kandidat ispunjava nužne uvjete za imenovanje ravnatelja propisane Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u daljnjem tekstu: Zakon) te

 – kandidat dostavio dokaz o dodatnim kompetencijama.

Dodatne kompetencije za ravnatelja dokazuju se na sljedeći način:

 1) Poznavanje stranog jezika dokazuje se preslikom svjedodžbe, preslikom indeksa o završenom kolegiju stranog jezika, diplomom, odnosno, drugom ispravom o završenom studiju stranog jezika, uvjerenjem, odnosno, potvrdom ili drugom ispravom škole stranih jezika, odnosno, druge ovlaštene ustanove ili pravne osobe za edukaciju stranog jezika o završenom stranom jeziku.

2) Osnovne digitalne vještine dokazuju se preslikom svjedodžbe, preslikom indeksa o završenom kolegiju, potvrdom, odnosno, uvjerenjem ili drugom ispravom institucije, ustanove ili ovlaštene pravne osobe za edukaciju u području informacijskih znanosti o završenoj edukaciji stjecanja digitalnih vještina, odnosno, diplomom ili drugom ispravom o završenom studiju iz područja informacijskih znanosti.

3) Iskustvo rada na prijavi i realizaciji raspisanih natječaja za projekte financirane iz fondova Europske unije ili drugih izvora. Dokazuje se potvrdom, uvjerenjem ili drugom ispravom o radu na projektu.

     Svi dokazi iz stavka 3. točaka 1., 2. i 3. ovog članka dostavljaju se u izvorniku ili ovjerenoj preslici.

 Dodatne kompetencije Školski odbor vrednuje na sljedeći način:

– poznavanje stranog jezika- od 0 bodova ( nema dokaza) do 1 bod (priložen dokaz)

      – osnovne digitalne vještine- od 0 bodova ( nema dokaza) do 1 bod ( priložen dokaz),

      – iskustvo rada na projektima- od 0 bodova ( nije sudjelovao u projektima, nije priložio dokaz) do 1 bod za svaki pojedini projekt ( priložen dokaz).

Članak 64.

Školski odbor  utvrđuje rang-listu kandidata prema  ukupnom broju  ostvarenih bodova za dodatne kompetencije te utvrđuje listu dva najbolje rangirana kandidata i dostavlja je Učiteljskom vijeću, Vijeću roditelja, radnicima i Školskom odboru.

Ako dva ili više kandidata imaju jednak broj bodova na listi, Učiteljskom vijeću, Vijeću roditelja, Radničkom vijeću/radnicima i Školskom odboru dostavlja se lista u kojoj su navedeni svi kandidati koji ostvaruju jednak broj bodova.

Iznimno, kada je jedan ili više kandidata koji su ostvarili jednak broj bodova osoba koja ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnom propisu, u daljnju proceduru upućuje se lista u kojoj se navode samo osoba/osobe koje ostvaruju prednost pri zapošljavanju prema posebnom propisu.

U roku od osam dana od sjednice Školskog odbora na kojoj su utvrđeni kandidati i provedeno vrednovanje i rangiranje kandidata te sastavljena lista kandidata, sazivaju se sjednice Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja, Skupa radnika I Školskog odbora na čijim sjednicama kandidati predstavljaju program rada za mandatno razdoblje.

Kandidati se obavještavaju i pozivaju  predstaviti program rada za mandatno razdoblje. Obavijest o vremenu i mjestu održavanja sjednice Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja, Skupa radnika i Školskog odbora se kandidatima dostavlja na adresu stanovanja ili e – mail adresu naznačenu u prijavi.

Kandidat predstavlja program rada za mandatno razdoblje na sjednicama Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja, Skupa radnika i Školskog odbora bez nazočnosti drugih kandidata te ima maksimalno 20 minuta za predstavljanje svog programa rada.

Članak 65.

Na sjednicama Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja i Skupa radnika zauzimaju se stajališta o kandidatima tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja Školskom odboru u roku 3 dana od održavanja sjednice Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja i Skupa radnika.

Na sjednici Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja te Skupa radnika  imenuje se povjerenstvo koje  provodi postupak  glasovanja i sastavlja zapisnik.

Povjerenstvo ima predsjednika  i dva člana.

Članom  povjerenstva ne može biti osoba koja je kandidat za ravnatelja.

Povjerenstvo izrađuje glasačke listiće, glasački popis, provodi tajno glasovanje, utvrđuje nakon tajnog glasovanja rezultat glasovanja i vodi zapisnik o glasovanju.

Tajnom glasovanju moraju biti nazočni svi članovi povjerenstva.  

Na glasačkom listiću imena kandidata za ravnatelja navode se  abecednim redom  prezimena i imena.

Ako se radi samo o jednom kandidatu, na glasačkom listiću se navodi prezime i ime kandidata i mogućnost “za” i “protiv”.

Glasački listići ovjeravaju se pečatom Škole  i numeriraju. Broj glasačkih listića mora biti jednak broju članova nazočnih na sjednici na kojoj se provodi glasovanje.

Svaki član nazočan na sjednici Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja, Skupa radnika  glasuje na način da na glasačkom listiću zaokruži  redni broj ispred prezimena i imena kandidata.

Svaki drugi način glasovanja smatra se nevažećim glasačkim listićem.

Nakon glasovanja pisanim zaključkom se zauzima stajalište o kandidatu, odnosno utvrđuje  kandidat koji bi prema mišljenju većine Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja te Skupa radnika mogao uspješno obavljati ravnateljsku dužnost.

Članovi Školskog odbora koje je imenovalo Učiteljsko vijeće, Vijeće roditelja te Skup radnika obvezni su zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo, odnosno, izabralo u Školski odbor.

Kandidat  za ravnatelja je kandidat koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova  Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja te Skupa radnika.

Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, glasovanje se ponavlja sve dok jedan od kandidata ne dobije veći broj glasova.

Članak 66.

Nakon primitka pisanog zaključka Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja i Skupa  radnika, Školski odbor imenuje ravnatelja odlukom koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra.

Odluku o imenovanju ravnatelja Školski odbor donosi javnim glasovanjem.

Ako ministar  ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana.

Ako ministar  uskrati suglasnost za  imenovanje predloženog kandidata za ravnatelja Škole, Školski odbor imenovat će vršitelja dužnosti ravnatelja i raspisati novi natječaj.

Članak 67.

Školski odbor imenovat će vršitelja dužnosti ravnatelja:

• kada se na raspisani natječaj za ravnatelja nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude imenovan,
• kada ravnatelj bude razriješen,
• kada Škola nema ravnatelja.

Vršitelj dužnosti ravnatelja imenuje se u skladu s odredbama ovoga članka i u slučaju kada Škola nema ravnatelja.

Glasovanje za vršitelja dužnosti ravnatelja obavlja se tajnim glasovanjem, mandat vršitelja dužnosti ravnatelja traje do imenovanja ravnatelja, a najdulje godinu dana.

Za vršitelja dužnosti ravnatelja može se imenovati osobu koja ispunjava uvjete za nastavnika ili stručnog suradnika.

Ako se u natječajnom postupku za ravnatelja  ne imenuje ravnatelj zbog uskrate suglasnosti ministra nadležnog za obrazovanje, osoba kojoj je suglasnost uskraćena ne može biti imenovanja za vršitelja dužnosti ravnatelja.

Vršitelj dužnosti ima sva prava i obveze ravnatelja.

Članak  68.

Osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja sklapa sa Školskim odborom ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje u kojem će obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja.

Ako osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj je zaposlena, na njezin će zahtjev ugovor o radu mirovati za razdoblje u kojem će obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja.

Članak  69.

Odlukom o imenovanju ravnatelja Školski odbor utvrđuje vrijeme stupanja ravnatelja na rad te druga pitanja u svezi s njegovim pravima i obvezama, sukladno zakonu.

            S imenovanim ravnateljem Školski odbor sklapa ugovor o radu na rok od pet godina u punom radnom vremenu.

Članak 70.

Ravnatelju Škole ugovor o radu prestaje:

1. smrću,
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
3. završetkom školske godine (31.kolovoza) u kojoj je navršio 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža,
4. sporazumom sa Školom,
5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti,
6. otkazom.

Članak 71.

Ravnatelj može osnivati povjerenstva i radne skupine za izradu nacrta Statuta i prijedloga drugih akata ili za obavljanje poslova važnih za djelatnost Škole.

Članak 72.

Ravnatelj je samostalan u radu, a osobno je odgovoran Školskom odboru i osnivaču.

Članak 73.

Ravnatelja razrješava Školski odbor.

Ravnatelj  može biti razriješen:

• u slučajevima propisanim člankom 44. Zakona o ustanovama,
• kada krši ugovorne obveze,
• kada mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti,
• kada zanemaruje obveze poslovodnog i stručnog voditelja Škole,
• prema prijedlogu prosvjetnog inspektora.

Kada Školski odbor zaključi da postoje razlozi za razrješenje, zatražit će od ravnatelja da se u roku do tri dana očituje o tim razlozima.

Nakon ravnateljeva očitovanja o razlozima razrješenja, odnosno nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka, Školski će odbor odlučiti o razrješenju.

Kada Školski odbor odlučuje o razrješenju ravnatelja prema prijedlogu prosvjetnog inspektora, odluku o razrješenju ili odbijanju prijedloga donijet će u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga.

Članak 74.

Ravnatelja Škole u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju poslova ravnatelja zamjenjuje osoba iz reda članova Učiteljskog vijeća.

Osobu koja zamjenjuje ravnatelja Škole imenuje Školski odbor kada utvrdi postojanje neodložne potrebe za obavljanjem poslova ravnatelja u slučaju privremene spriječenosti ravnatelja u obavljanju tih poslova kao što su iznenadna bolest, nezgoda i drugi nepredvidivi razlozi.

Zamjenika ravnatelja Školski odbor će imenovati u slučaju privremene spriječenosti ravnatelja za obavljanje ravnateljskih poslova ako je poznato ili se može opravdano očekivati da će privremena spriječenost trajati više od 30 dana.

Zamjenik ravnatelja određuje se na vrijeme do isteka privremene spriječenosti ravnatelja u cilju obavljanja ravnateljskih poslova koji se ne mogu odgađati do njegova povratka.

Zamjenik ravnatelja može zastupati Školu u pravnom prometu prema trećima samo uz ravnateljevu pisanu punomoć.

Članak 75.

Škola ima tajnika.

Poslove tajnika Škole može obavljati osoba koja je završila:

1. a) sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave,
2. b) preddiplomski stručni studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.

Tajnik obavlja poslove propisane Pravilnikom o djelokrugu rada tajnika te administrativno tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi.

VII. STRUČNA TIJELA ŠKOLE

    Članak 76.

Stručna tijela Škole su:

• Učiteljsko vijeće i
• Razredno vijeće.

    Članak 77.

Učiteljsko vijeće čine učitelji, stručni suradnici i ravnatelj.

Učiteljsko vijeće radi na sjednicama koje se održavaju prema potrebi, a obvezno na početku školske godine i na kraju svakog obrazovnog razdoblja.

Ravnatelj saziva, priprema i rukovodi sjednicama Učiteljskog vijeća.

Članak 78.

Učiteljsko vijeće:

• obavlja poslove u vezi s izvođenjem nastavnog plana i programa, potrebama i interesima učenika te promicanjem stručno – pedagoškog rada Škole,
• predlaže Školski kurikulum,
• razmatra prijedlog Godišnjeg plana i programa rada Škole,
• provodi raspravu o Kućnom redu Škole,
• provodi raspravu o Etičkom kodeksu neposrednih nositelja odgojno – obrazovne djelatnosti Škole,
• skrbi o uspješnom ostvarivanju odgojno – obrazovnog rada,
• skrbi o primjeni suvremenih oblika i metoda rada s učenicima,
• odlučuje o pohvalama, nagradama iz svog djelokruga,
• prima zahtjeve učenika ili roditelja za preispitivanje zaključne ocjene pojedinog nastavnog predmeta,
• imenuje povjerenstvo za polaganje ispita nastavnog predmeta čija se zaključna ocjena preispituje,
• odlučuje o zahtjevu učenika ili roditelja o preispitivanju zaključne ocjene iz vladanja,
• osniva stručne aktive i imenuje njihove voditelje,
• daje prijedloge Školskom odboru i ravnatelju za unapređivanje organizacije i uvjeta rada Škole,
• imenuje i razrješava dva ( 2 ) člana Školskog odbora iz reda učitelja i stručnih suradnika Škole,
• raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima, kao i o drugim pitanjima utvrđenim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, ovim Statutom i općim aktima Škole,
• glasa o kandidatu za ravnatelja Škole i dostavlja pisani zaključak Školskom odboru.

Članak 79.

Razredno vijeće čine učitelji koji izvode nastavu u razrednom odjelu.

Razredno vijeće radi na sjednicama.

Sjednice saziva i predsjedava im razrednik.

                                                   Članak 80.

Razredno vijeće:

• skrbi o odgoju i obrazovanju učenika u razrednom odjelu,
• skrbi o ostvarivanju nastavnog plana i programa,
• utvrđuje prema prijedlogu razrednika ocjenu iz vladanja i opći uspjeh učenika od petog do osmog razreda,
• utvrđuje raspored školskih zadaća,
• predlaže izlete i ekskurzije razrednog odjela,
• surađuje s Vijećem učenika, roditeljima i skrbnicima učenika,
• razmatra povrede Etičkog kodeksa i Kućnog reda razrednog odjela i poduzima mjere prevencije,
• razmatra stanje i poduzima mjere protiv svih oblika zlouporabe sredstava ovisnosti.

Članak 81.

Svaki razredni odjel ima razrednika. Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i predsjedavatelj Razrednog vijeća.

Razrednik:

• skrbi o redovitom pohađanju nastave i izvršavanju drugih obveza učenika,
• skrbi o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa rada u razrednom odjelu,
• prati rad učenika odjela i skrbi o njima,
• ispunjava i supotpisuje razredne svjedodžbe i drugu razrednu dokumentaciju,
• predlaže Razrednom vijeću ocjenu iz vladanja,
• podnosi izvješća o radu razrednog odjela,
• izvješćuje učenike i njohove roditelje odnosno skrbnike o postignutim rezultatima,
• priprema sjednice razrednog vijeća,
• skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika,
• obavlja druge poslove sukladno zakonu, podzakonskim aktima, ovom Statutu i drugim općim aktima Škole.

VIII. RADNICI ŠKOLE

Članak 82.

Radnici Škole su osobe koje su sa Školom sklopile ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom i druge osobe potrebne za rad školske ustanove.

Radnici Škole su učitelji, stručni suradnici, drugi stručni i pomoćno-tehnički radnici.

Zbog ispunjavanja posebnih potreba učenika s teškoćama u razvoju, školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, u odgojno-obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi ili stručno komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti, na način i pod uvjetima propisanim pravilnikom koji donosi Ministar.

Članak 83.

Učitelji i drugi radnici Škole ostvaruju prava te izvršavaju obveze iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, aktima donesenim na temelju zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima te ugovorom o radu, temeljem kojega su zasnovali radni odnos.

    Članak 84.

Učitelji i stručni suradnici imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati, pratiti znanstvena dostignuća i unapređivati pedagošku praksu.

Osposobljavanje i usavršavanje iz prethodnog stavka sastavni je dio radnih obveza učitelja i stručnih suradnika.

Učitelji i stručni suradnici dužni su izvijestiti ravnatelja o svakom počinjenju nasilja u obitelji učenika za koje su saznali u obavljanju svojih poslova.

                                                     Članak 85.

Učitelji, stručni suradnici i ravnatelj mogu napredovati u struci i stjecati odgovarajuća zvanja sukladno propisima.

Potrebne razine općih i stručnih kompetencija učitelji, stručni suradnici i ravnatelj dokazuju licencijom za rad u školskoj ustanovi sukladno Zakonu i provedbenim propisima.

Članak 86.

Zasnivanje i prestanak radnog odnosa radnika Škole obavlja se prema zakonu, podzakonskim aktima i općim aktima Škole, sklapanjem i prestankom ugovora o radu.

Ugovore o radu s radnicima sklapa ravnatelj.

Članak 87.

Radni odnosi u Školi uređuju se Pravilnikom o radu.

Vrsta stručne spreme  i broj izvršitelja za pojedina radna mjesta utvrđuje se Pravilnikom o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta.

1. UČENICI

1. Upis učenika

     Članak 88.

Status redovitog učenika Škole stječe se upisom u Školu pod uvjetima i na način propisan zakonom.

   Članak 89.

            Pravo upisa u prvi razred osnovne škole ima dijete koje do 1. travnja  tekuće godine ima navršenih šest godina ili odgođen upis u prvi razred za jednu školsku godinu, koje je hrvatski državljanin ili koje ima status azilanta. Dijete stranca koje je 1.travnja tekuće godine navršilo šest godina ili mu je odgođen upis u prvi razred za jednu godinu , Škola će upisati u prvi razred ako mu je odobren stalni boravak , privremeni boravak ili m u je odobrena privremna zaštita.

 Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev roditelja, sukladno rješenju ureda državne uprave,  u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života.

 Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev stručnog povjerenstva škole, sukladno rješenju ureda državne uprave, djetetu se može odgoditi upis u prvi razred osnovne škole za jednu školsku godinu.

Dijete, odnosno učenik, kojemu je zbog teškog oštećenja zdravlja onemogućeno redovito školovanje ili koje ima višestruke teškoće, a čiji su roditelji u skladu s posebnim propisima stekli pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno dijete koje je s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi li pravo na pomoć i njegu u kući, u sklopu kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći, može se privremeno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi već započetog školovanja.

Za dijete, odnosno učenika iz stavka 4. ovoga članka roditelj podnosi zahtjev uredu državne uprave.

Članak 90.

            Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole stručno povjerenstvo škole utvrđuje stručno povjerenstvo Škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, odnosno, učenika.      Psihofizičko stanje djeteta, odnosno, učenika utvrđuje se i radi prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već započetog školovanja i radi utvrđivanja primjerenog školovanja.

Članak 91.

Redovni upis u prvi razred Škola provodi u lipnju.

Izvanredni upis provodi se do početka školske godine.

Redovni upis učenika provodi stručno povjerenstvo Škole koje na prijedlog ravnatelja imenuje Ured državne uprave.

2. Prava i obveze učenika

    Članak 92.

Učenik ima pravo:

• sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu,
• pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
• pravo na uvažavanje njegovog mišljenja,
• pravo na sudjelovanje u radu Vijeća učenika,
• pravo na savjet i pomoć pri rješavanju problema,
• pravo na pritužbu učiteljima, ravnatelju i Školskom odboru,
• koristiti objekte Škole i sredstva koja služe za ostvarivanje nastavnih sadržaja u skladu s njihovom namjenom,
• iznositi prijedloge i mišljenja radi poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno obrazovnog rada.

Učenik je obvezan:

• redovito pohađati obavezni dio nastavnog programa i druge oblike odgojnoobrazovnog rada koje su izabrali,
• savjesno učiti i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu,
• njegovati humane odnose među učenicima, učiteljima i drugim radnicima Škole,
• čuvati imovinu koju koriste te imovinu drugih učenika i radnika Škole,
• poštovati pravila Kućnog reda te izvršavati upute učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i drugih radnika Škole u skladu s propisima i Kućnom redu
• čuvati udžbenike i druga obrazovna i nastavna sredstva
• pravodobno opravdati izostanke i zakašnjenja.

Učenik ima i sva ona prava i obveze utvrđena zakonom, podzakonskim propisima i ovim Stautom.

     Članak 93.

Učenici Škole imaju prava i dužnosti utvrđene zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.

Članak 94.

Redovito obrazovanje podrazumijeva uredno pohađanje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada te redovito izvršavanje obveza.

Članak 95.

  Izostanke s nastave, odnosno, zakašnjenja na  nastavu i druge oblike odgojno – obrazovnog rada učenici su dužni opravdati ispričnicom roditelja, liječničkom ispričnicom ili ispričnicom nadležne institucije, ustanove ili druge pravne ili fizičke osobe.

Opravdanim izostancima smatra se bolest učenika, smrtni slučaj u obitelji, iznimne obiteljske prilike, prometni zastoji i prekidi, elementarne nepogode, sudjelovanje u organiziranim športskim i kulturnim aktivnostima i sl.

Opravdanost izostanaka u pravilu ocjenjuje razrednik.

Članak 96.

Izostanak učenika s nastave, u slučaju pravodobnog zahtjeva roditelja, može odobriti: – učitelj za izostanak tijekom nastavnoga dana,

– razrednik za izostanak do tri ( 3 ) pojedinačna ili uzastopna radna dana,

– ravnatelj za izostanak do sedam ( 7 ) uzastopnih radnih dana,

– Učiteljsko vijeće za izostanak do petnaest ( 15 ) uzastopnih radnih dana.

Pravodobnim zahtjevom roditelja za izostanak učenika s nastave prema stavku 1. ovoga članka smatra se:

-usmeni ili pisani zahtjev učitelju najkasnije neposredno prije početka nastave za izostanak tijekom nastavnoga dana, a pisani zahtjev razredniku za izostanak do tri ( 3 ) pojedinačna ili uzastopna radna dana najkasnije jedan ( 1 ) dan prije izostanka,

– pisani zahtjev ravnatelju za izostanak najkasnije tri ( 3 ) dana prije izostanka,

– pisani zahtjev Učiteljskom vijeću najkasnije osam ( 8 ) dana prije izostanka.

Roditelj može, više puta godišnje, opravdati izostanak svoga djeteta u trajanju do tri radna dana, a za koje nije pravodobno podnesen zahtjev za odobrenjem sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Članak 97.

Opravdanost izostanka s nastave zbog zdravstvenih razloga u trajanju duljem od tri ( 3 ) radna dana uzastopno dokazuje se liječničkom potvrdom.

Izostanak učenika s nastave može se opravdati i odgovarajućom potvrdom nadležne institucije, ustanove ili druge nadležne fizičke ili pravne osobe ( Ministarstvo unutarnjih poslova, sud, nadležni centar za socijalnu skrb, ustanova u koju je učenik uključen zbog pružanja pomoći ili dijagnostike, škola s umjetničkim programima, škola stranih jezika, učenički dom, sportski klub, kulturno-umjetničko društvo, kazalište u koje je učenik uključen, specijalistička ordinacija u kojoj je obavljen pregled ili dijagnostička pretraga i drugo ), uključujući i e-potvrdu o narudžbi za pregled u zdravstvenoj ustanovi.

 Neopravdanim izostankom učenika s nastave smatra se izostanak koji nije odobren ili opravdan sukladno odredbama stavaka 1., 2. i 3. članka 95. ovog Statuta te stavcima 1. i 2. ovog članka.

Izostanak učenika s nastave prema stavku 3. članka 95. ovog Statuta i stavcima 1. i 2. ovoga članka obvezno je opravdati dostavljanjem razredniku ispričnice roditelja, liječničke potvrde ili odgovarajuće potvrde nadležne institucije najkasnije u roku od pet ( 5 ) dana od povratka učenika na nastavu.

Članak 98.

Redovni učenik Škole prati se i ocjenjuje tijekom nastave na način utvrđen zakonom i provedbenim propisima.

Na osnovi praćenja i vrednovanja tijekom nastavne godine, zaključnu ocjenu iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno, nastavnik nastavnog predmeta.

 Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki predmet, kao i ocjena iz vladanja utvrđuje se javno u razrednom odjelu na kraju nastavne godine.

Članak 99.

Uspjeh učenika od prvog do osmog razreda evidentira se u razrednoj svjedodžbi na način propisan zakonom i posebnim aktom koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.

3. Dopunski nastavni rad i ispiti
4. Ponovni ispiti ( preispitivanje ocjene)

Članak 100.

             Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta Škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski nastavni  rad koji je učenik dužan pohađati.

            Trajanje dopunskog nastavnog  rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Učiteljsko vijeće po nastavnim predmetima i ne može biti kraće od 10 i dulje od 25 sati po nastavnom predmetu.

Učitelji obavljaju dopunski nastavni rad u okviru 40 – satnog radnog tjedna.

U slučaju da učenik tijekom dopunskog nastavnog rada iz stavka 1. ovoga članka ostvari očekivane ishode, učitelj, odnosno, nastavnik zaključuje mu prolaznu ocjenu.

 S ocjenom ili potrebom upućivanja na popravni ispit učitelj je dužan upoznati učenika na zadnjem satu dopunskog nastavnog  rada.

Iznimno, u viši razred može prijeći učenik od prvog do trećeg razreda osnovne škole koji je nakon dopunskog nastavnog rada iz jednog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (1).

Članak 101.

Roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva (2) dana od završetka nastavne godine podnijeti zahtjev radi polaganja ispita pred povjerenstvom.

Zahtjev se podnosi Učiteljskom vijeću koje imenuje članove Povjerenstva.

Polaganje ispita iz stavka 1. ovoga članka provodi se u roku od dva (2) dana od dana podnošenja zahtjeva.

Ako Povjerenstvo na ispitu utvrdi prolaznu ocjenu,  ta je ocjena konačna.

Ako Povjerenstvo utvrdi učeniku  ocjenu nedovoljan (1), a učenik ima zaključenu ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dvaju nastavnih predmeta, upućuje ga se na dopunski nastavni  rad.

Članak 102.

Povjerenstvo iz prethodnog članka ima tri člana:

• Predsjednika (razrednik),
• ispitivača (učitelj predmeta iz kojega se polaže ispit ili učitelj razredne nastave ako popravni ispit polaže učenik razredne nastave) i
• stalnog člana povjerenstva.

Članove povjerenstva imenuje Učiteljsko vijeće.

Članak 103.

Ispit se provodi usmeno ili pismeno, odnosno, pismeno i usmeno u ovisnosti od nastavnog predmeta, a sukladno provedbenim propisima o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika.

Iz kojih će se predmeta polagati pisani i usmeni ispit, a iz kojih samo usmeni ispit, određuje Učiteljsko vijeće.

            Pisani dio ispita traje najdulje 45 minuta, a usmeni dio najdulje 20 minuta.

Članak 104.

Pitanja na pisanom dijelu ispita utvrđuje Povjerenstvo.

Pitanja na usmenom dijelu ispita mogu pored ispitivača postavljati i drugi članovi Povjerenstva.

                                                  Članak 105.

Ocjena Povjerenstva je konačna.

Ocjena Povjerenstva ne može biti niža od zaključne ocjene protiv koje je podnesen zahtjev za preispitivanje.

Donesenu ocjenu predsjednik Povjerenstva dužan je učeniku neposredno priopćiti.

Protiv ocjene Povjerenstva učenik ne može izjaviti žalbu, odnosno, zahtijevati polaganje ispita pred novim Povjerenstvom.

                                                       Članak 106.

O tijeku ispita vodi se zapisnik.

Zapisnik se vodi za svakog učenika koji je pristupio ispitu.

Zapisnik vodi stalni član Povjerenstva, a potpisuju ga predsjednik i drugi članovi.

Članak 107.

U Zapisnik se upisuje dan i vrijeme održavanja ispita, osobni podaci o učeniku, pitanja na pisanom i usmenom dijelu ispita, ocjene iz pisanog i usmenog dijela ispita i konačna ocjena.

Zapisniku se prilažu i pisani radovi učenika.

Zapisnici o ispitima i pisani radovi učenika pohranjuju se u pismohrani Škole.

Članak 108.

Roditelj koji nije zadovoljan ocjenom iz vladanja može u roku od dva (2) dana od završetka nastavne godine podnijeti zahtjev Učiteljskom vijeću radi preispitivanja ocjene.

Odluka o ocjeni donesena na sjednici  Učiteljskog vijeća je konačna.

1. b) Popravni ispiti

   Članak 109.

Učiteljsko vijeće određuje termine održavanja popravnih ispita i  objavljuje ih na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči Škole.

Popravni ispiti održavaju se krajem školske godine, a najkasnije do 25. kolovoza tekuće školske godine.

                                                   Članak 110.

Popravni ispit učenik polaže pred ispitnim Povjerenstvom koje imenuje ravnatelj. Povjerenstvo ima tri člana:

– razrednik kao predsjednik Povjerenstva

– ispitivač –učitelj nastavnog predmeta iz kojega se polaže popravni ispit

– član Povjerenstva–učitelj istog ili srodnog nastavnog predmeta iz kog se polaže popravni ispit.

Ocjena Povjerenstva je konačna.

                                                Članak 111.

Učeniku koji uspješno završi dopunski nastavni rad, odnosno, položi popravni ispit, ocjena se upisuje u svjedodžbu.

1. c) Predmetni ili razredni ispiti

Članak 112.

Učenici koji iz opravdanih razloga nisu mogli pohađati nastavu i biti ocijenjeni iz jednog ili više predmeta upućuju se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.

Opravdanost izostanaka utvrđuje se u skladu s odrebama ovog statuta koje propisuju izostanke učenika.

Predmetni i razredni ispit organiziraju se na kraju nastavne godine, a prema potrebi učenik može polagati predmetni ili razredni ispit najkasnije do početka iduće školske godine.

Odluku o polaganju predmetnog ili razrednog ispita donosi Učiteljsko vijeće.

Ako učenik zbog opravdanih razloga ne pristupi polaganju predmetnog ili razrednog ispita Učiteljsko vijećedonijet će novu odluku o polaganju u skladu s odredbama ovog članka.

U slučaju polaganja razrednog ispita učenik ne može u jednom danu polagati više od tri ispita.

4. Pohvale i nagrade

Članak 113.

Učenici koji se ističu u ostvarivanju obrazovnog rada, vladanju te aktivnostima u Školi i izvan nje mogu biti pohvaljeni i nagrađeni.

Članak 114.

Pohvale su:

• pohvalnice (pisane pohvale, povelje, priznanja, plakete, diplome i sl.),
• usmene pohvale,
• priznanja u obliku medalja, prigodnih znački, pehara i sl.

          Članak 115.

Nagrade su:

• knjige, umjetnine, albumi, fotografije i sl.
• športski rekviziti, alati za rad, pribor za umjetničko stvaranje, glazbeni

instrumenti i sl. i

–    novčane nagrade.

Sredstva za nagrade utvrđuju se financijskim planom Škole za tekuću školsku godinu, te iz drugih izvora.

          Članak 116.

Pohvale i nagrade mogu predlagati učenici, učitelji, stručni suradnici, tijela Škole te fizičke i pravne osobe izvan Škole.

Pohvale i nagrade mogu se dodjeljivati pojedinačno, skupini, razredu i sl.

           Članak 117.

Usmenu pohvalu učeniku izriče razrednik.

Pisanu pohvalu učeniku daje Razredno vijeće.

Nagrade učeniku dodjeljuje Učiteljsko vijeće.

      Članak 118.

O dodijeljenoj nagradi učeniku se izdaje pisana isprava.

O pohvalama i nagradama u Školi se vodi evidencija.

5. Pedagoške mjere

Članak 119.

       Pedagoške mjere izriču se učenicima prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.

6. Tijela razrednog odjela

Članak 120.

Učenici razrednog odjela na početku nastavne godine iz svojih redova biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i blagajnika razrednog odjela za tekuću školsku godinu.

 Za predsjednika, zamjenika predsjednika i blagajnika razrednog odjela izabrani su učenici koji su dobili najveći broj glasova nazočnih učenika.

Glasovanje je javno, dizanjem ruku.

Postupkom izbora predsjednika, zamjenika predsjednika i blagajnika razrednog odjela rukovodi razrednik.

Članak 121.

Predsjednik razrednog odjela predstavlja razredni odjel, štiti i promiče interese učenika razrednog odjela u Školi. Zamjenik predsjednika razrednog odjela zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili izočnosti.

Članak 122.

Blagajnik razrednog odjela prikuplja i čuva novac koji mu učenici daju za ostvarivanje aktivnosti razrednog odjela.

Blagajnik je dužan prikupljeni novac odgovorno čuvati i predati ga zajedno s evidencijom razredniku ili blagajniku Škole. Radnik koji zaprimi novac, dužan je učeniku izdati potvrdu o primitku novca.

7. Vijeće učenika

Članak 123.

Svi predsjednici razrednih odjela čine Vijeće učenika Škole.

Konstituirajuću sjednicu Vijeća učenika saziva ravnatelj. Ravnatelj rukovodi radom konstituirajuće sjednice do izbora predsjednika Vijeća učenika.

Članovi Vijeća učenika Škole između sebe biraju predsjednika vijeća učenika škole.

 Za predsjednika Vijeća učenika izabran je učenik koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova.

 Glasovanje je javno, dizanjem ruku.

 O izboru predsjednika Vijeća učenika Škole vodi se zapisnik.

Članak 124.

            Vijeće učenika:

• priprema i daje prijedloge tijelima Škole o pitanjima važnim za učenike, njihov rad i rezultate u obrazovanju,
• promiče interese učenika i predlaže mjere za poboljšanje prava i interesa učenika
• predlaže osnivanje učeničkih klubova i udruga,
• predlaže mjere poboljšanja uvjeta rada u Školi,
• raspravlja o prijedlogu Etičkog kodeksa neposrednih nositelja odgojno- obrazovne djelatnosti i Kućnog reda,
• pomaže učenicima u izvršenju školskih i izvanškolskih obveza,
• daje sugestije za provedbu izleta i ekskurzija,
• skrbi o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti učenika,
• može dati pritužbu ravnatelju Škole, Učiteljskom vijeću i Školskom odboru glede statusa i položaja učenika Škole,
• raspravlja i daje prijedloge i o drugim pitanjima važnim za prava, obveze i interese učenika,
• obavlja druge poslove u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima.

Članak 125.

 Predstavnik Vijeća učenika sudjeluje u radu školskih tijela kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava odlučivanja.

Školski odbor, Razredno i Učiteljsko vijeće dužni su pozvati predstavnika Vijeća učenika na sjednicu na kojoj raspravljaju o pravima i obvezama učenika.

1. RODITELJI I SKRBNICI

                                                                  Članak 126.

 Radi što uspješnijeg ostvarivanja odgojno-obrazovne djelatnosti Škola surađuje s roditeljima putem individualnih razgovora, roditeljskih sastanaka i izvješćivanjem roditelja o učenikovim postignućima te na drugi primjeren način.

Roditeljski sastanci razrednog odjela sazivaju se tijekom nastavne godine najmanje tri puta, a više prema potrebi.

Članak 127.

Roditelji odnosno skrbnici odgovorni su za učenikovo redovito pohađanje nastave.

Roditelj može više puta tijekom školske godine opravdati  izostanke svog djeteta u trajanju do tri radna dana za koje nije pravodobno podnesen zahtjev za odobrenjem izostanka s nastave.

Izostanci iz stavka 2. opravdavaju se razredniku usmeno ili pisanim putem u roku 8 dana od dana povratka učenika na nastavu.

Izostanci utemeljeni na zdravstvenim razlozima u trajanju duljem od tri radna dana uzastopno, opravdavaju se liječničkom potvrdom.

Izostanak učenika može se opravdati i odgovarajućom potvrdom institucije, ustanove ili druge nadležne fizičke ili pravne osobe, sukladno Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.

Članak 128.

Roditelji, odnosno skrbnici, obvezni su Školi nadoknaditi štetu koju učenik učini za vrijeme boravka u Školi, na izletu ili ekskurziji u skladu s općim propisima obveznog prava.

Članak 129.

Roditelji, odnosno skrbnici, dužni su ispunjavati svoje obveze prema Školi koje se odnose na ostvarivanje nastavnog plana i programa. Ostale obveze roditelji odnosno skrbnici mogu preuzimati u dogovoru sa Školom.

 U skladu s aktima Školskog odbora i ravnatelja i svojim interesima roditelji sudjeluju u osiguranju sredstava koja se odnose na troškove:

– popravka knjiga oštećenih za vrijeme posudbe,

– školskih izleta i ekskurzija,

– kino predstava,

– kazališnih predstava,

– priredaba i natjecanja,

– rada učeničkih klubova i društava.

 Vijeće roditelja

Članak 130.

 U Školi se utemeljuje Vijeće roditelja.

 Vijeće roditelja čine predstavnici roditelja učenika Škole.

Članak 131.

Roditelji učenika na roditeljskom sastanku razrednih odjela iz svojih redova biraju jednog predstavnika u Vijeće roditelja Škole.

Mandat članova Vijeća roditelja traje četiri godine, odnosno do kraja školske godine u kojoj njihovo dijete završava Školu.

Za predstavnika roditelja učenika razrednog odjela u Vijeće roditelja izabran je roditelj koji je dobio najveći broj glasova nazočnih roditelja.

Glasovanje je javno, dizanjem ruku.

Postupkom izbora predstavnika razrednog odjela u Vijeće roditelja rukovodi razrednik.

  Članak 132.

Zapisnik o izboru predstavnika razrednog odjela u Vijeće roditelja s imenom izabranog roditelja razrednici su dužni u roku do tri dana od dana izbora dostaviti ravnatelju.

Članak 133.

Ravnatelj saziva konstituirajuću sjednicu Vijeća roditelja i njome rukovodi do izbora predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća roditelja.

Na konstituirajućoj sjednici potvrđuje se mandat izabranih članova Vijeća roditelja.

Članak 134.

Na konstituirajućoj sjednici članovi Vijeća roditelja biraju između sebe predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća roditelja.

Za predsjednika i zamjenika predsjednika izabran je roditelj koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova.

Glasovanje je javno, dizanjem ruku.

Članak 135.

Vijeće roditelja raspravlja o pitanjima značajnim za život i rad Škole te daje mišljenja i prijedloge:

• u svezi s prijedlogom i realizacijom Školskog kurikuluma i Godišnjeg plana i programa rada,
• u svezi s radnim vremenom Škole, početkom i završetkom nastave te drugim oblicima odgojno-obrazovnog rada,
• u svezi s organiziranjem izleta, ekskurzija, športskih natjecanja i kulturnih manifestacija,
• u svezi s vladanjem i ponašanjem učenika u Školi i izvan nje,
• u svezi s osnivanjem i djelatnosti učeničkih udruga te sudjelovanjem učenika u njihovu radu,
• u svezi s pritužbama na obrazovni rad,
• u svezi s unapređenjem obrazovnog rada, uspjehom učenika u obrazovnom radu, izvanškolskim i izvannastavnim aktivnostima te

     obavlja druge poslove prema odredbama ovoga statuta i drugih općih     akata         Škole,

 –  tajno glasuje o kandidatu za ravnatelja Škole,

 –  raspravlja o prijedlogu  Etičkog kodeksa neposrednih nositelja odgojno       

 –  obrazovne djelatnosti i Kućnog reda.

1. SURADNJA SA  SINDIKATOM

Članak 136.

            Utemeljenje radničkog vijeća i sindikata u Školi je slobodno.

Škola će osigurati radničkom vijeću i sindikatu prostor, sredstva za rad i druge uvjete u skladu sa zakonom, provedbenim propisima, općim aktima Škole, kolektivnim ugovorima i sporazumima koje je sklopila.

Članak 137.

            O utemeljenju radničkog vijeća, utemeljenju sindikata, ustrojavanju sindikalne podružnice ili imenovanju sindikalnog povjerenika u Školi predstavnik radnika odnosno sindikata dužan je pisano izvijestiti ravnatelja.

Članak 138.

Skup radnika čine svi radnici Škole.

Skup radnika može pravovaljano odlučivati ako je na skupu nazočna natpolovična većina radnika.

Nazočni radnici odlučuju većinom glasova, javnim glasovanjem, osim kada je ovim Statutom određeno drugačije.

        Skup  radnika obvezno  saziva član Školskog odbora imenovan ispred Skupa radnika u roku 8 dana od sjednice Školskog odbora na kojoj su utvrđeni kandidati za ravnatelja koji ispunjavaju sve uvjete natječaja u postupku izbora i imenovanja ravnatelja škole, te nakon tajnog glasovanja donose svoj zaključak koji prosljeđuju Školskom odboru.

XII.   IMOVINA I FINANCIJSKO  POSLOVANJE  ŠKOLE

       Članak 139.

Imovinu Škole čine stvari, prava i novčana sredstva.

O imovini Škole dužni su skrbiti svi radnici Škole.

O imovini Škole dužni su skrbiti svi radnici Škole.

Imovinu Škole čine zgrade i druge nekretnine, te druga društvena sredstva rada kojima je Škola raspolagala i koja je koristila na dan stupanja na snagu Zakona o ustanovama, kao i sredstva stečena u vlasništvo Škole nakon donošenja toga Zakona.

          Članak 140.

Škola odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.

Osnivač solidarno i neograničeno odgovara za obveze Škole.

           Članak 141.

Za obavljanje djelatnosti Škola osigurava sredstva iz državnog proračuna, proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave, primitaka od prodaje roba i usluga te donacija.

Sredstva za obavljanje djelatnosti raspoređuju se financijskim planom za kalendarsku godinu.

 Članak 142.

Naredbodavatelj i odgovorna osoba za izvršenje financijskog plana je ravnatelj Škole.

 Članak 143.

Polugodišnji i godišnji obračun financijskog plana donosi Školski odbor.

Članak 144.

Ako Škola na kraju kalendarske godine ostvari dobit, tu će dobit uporabiti za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti u skladu s odlukom osnivača.

Članak 145.

Ako Škola na kraju kalendarske godine iskaže gubitak u financijskom poslovanju, gubitak će se pokriti u skladu s odlukom osnivača.

XIII.  JAVNOST  RADA

         Članak 146.

            Rad Škole i njezinih tijela je javan. Javnost rada ostvaruje se osobito:

            –    redovitim izvješćivanjem radnika, učenika Škole i roditelja,

• podnošenjem izvješća i odgovarajućih informacija osnivaču i nadležnim tijelima,
• obavještavanjem javnosti o radu Škole,
• objavljivanjem općih akata i obavijesti na oglasnoj ploči i web stranici Škole,
• neposrednim pružanjem informacija i uvidom u dokumente koji sadrže traženu informaciju ovlašteniku prava na pristup informacijama u skladu sa zakonom,
• na druge odgovarajuće načine u skladu sa zakonom, aktima donesenim temeljem zakona.

Za javnost rada odgovorni su ravnatelj odnosno osoba ovlaštena za rješavanje o ostvarivanju prava na pristup informacijama. 

Članak 147.

            Poslovnom tajnom smatraju se: dokumenti koje ravnatelj proglasi poslovnom tajnom, podaci koje nadležno tijelo kao povjerljive priopći Školi, mjere i način postupanja u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti, dokumenti koji se odnose na obranu, plan fizičke i tehničke zaštite radnika i imovine Škole i druge isprave i podaci čije bi priopćavanje neovlaštenoj osobi bilo protivno interesima Škole i njenog osnivača, odnosno podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom i drugim propisima.

Članak 148.

            Podatke i isprave koji se smatraju poslovnom tajnom dužni su čuvati svi radnici Škole bez obzira na koji su način saznali za njih.

            Obveza čuvanja poslovne tajne traje i nakon prestanka radnog odnosa u Školi.

Članak 149.

            Podaci i isprave koji se smatraju poslovnom tajnom mogu se dostaviti i dati na očevid tijelima ovlaštenim zakonom, odnosno tijelima i osobama kojima ovlaštenje proizlazi iz dužnosti koju obavljaju.

Članak 150.

Profesionalnom tajnom smatra se sve što učitelji i drugi radnici  Škole saznaju o učenicima i njihovim roditeljima, te čije bi iznošenje u javnost moglo nanijeti štetu učenicima i roditeljima.

Članak 151.

            O čuvanju poslovne i profesionalne tajne neposredno skrbi ravnatelj i druga ovlaštena osoba.

XIV. ZAŠTITA OKOLIŠA

Članak 152.

Radnici Škole imaju pravo i dužnost osigurati uvjete za čuvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekova okoliša te sprječavati i otklanjati štetne posljedice koje zagađivanjem zraka, tla ili vode bukom ili na drugi način ugrožavaju te vrijednosti ili dovode u opasnost život ili zdravlje ljudi.

Zaštita čovjekova okoliša razumijeva zajedničko djelovanje radnika Škole, učenika i građana na čijem području Škola djeluje. 

             Škola će u izvođenju obrazovnih programa posebnu pozornost posvetiti odgoju učenika glede čuvanja i zaštite čovjekova okoliša.

Program rada Škole u provođenju zaštite čovjekova okoliša sastavni je dio Godišnjeg plana i programa rada Škole.

XV. NAČIN RADA ŠKOLSKIH VIJEĆA

Članak 153.

Učiteljsko vijeće, Razredno vijeće, Vijeće učenika i Vijeće roditelja (u daljnjem tekstu: vijeće) rade na sjednicama.

Sjednice vijeća održavaju se prema potrebi, odnosno u skladu s Godišnjim planom i programom rada Škole.

Članak 154.

            Sjednica vijeća može se održati i vijeće može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočna većina ukupnog broja članova vijeća.

Članak 155.

Vijeće odlučuje većinom glasova nazočnih članova, osim kada je zakonom ili odredbama ovoga Statuta drugačije određeno.

Vijeće odlučuje javnim glasovanjem, osim kada je zakonom, ovim Statutom ili prethodnom odlukom vijeća određeno da se glasuje tajno.

Članovi vijeća glasuju javno tako da se dizanjem ruke izjašnjavaju  “za” ili “protiv” prijedloga o kojem odlučuju.

Članovi vijeća glasuju tajno tako da na glasačkom listiću zaokruže redni broj ispred osobe ili prijedloga za koji glasaju.

Članak 156.

Nazočnost na sjednici obveza je članova vijeća.

Članak 157.

Član nije dužan nazočiti sjednici vijeća samo u slučajevima objektivne spriječenosti.

Članak 158.

O radu vijeća na sjednici vodi se zapisnik. Zapisnik potpisuju predsjedavatelj sjednice i zapisničar.

Članak 159.

Rad vijeća na sjednici uređuje se poslovnikom.

 XVI. OPĆI AKTI ŠKOLE

Članak 160.

Opći akti Škole su:

• Statut,
• Pravilnik o radu,
• Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada,
• Pravilnik o zaštiti na radu,
• Pravilnik o zaštiti od požara,
• Pravilnik o radu školske knjižnice,
• Pravilnik o načinu i postupku zapošljavanja
• Pravilnik o promicanju spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda za zdravlje,
• Pravilnik o zaštiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva,
• Kućni red škole,
• Etički kodeks,
• Poslovnik o radu Školskog odbora,
• Poslovnik o radu školskih vijeća,
• drugi akti u skladu sa zakonom i ostalim propisima.

Članak 161.

Inicijativu za donošenje općih akata, njihovih izmjena i dopuna može dati svaki član Školskog odbora, ravnatelj Škole ili najmanje 10 radnika.

Članak 162.

Statut i drugi opći akti objavljuju se na oglasnoj ploči Škole.

Statut i drugi opći akti stupaju na snagu osmoga dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči, a najranije danom objavljivanja na oglasnoj ploči Škole.

Članak 163.

Opći akti primjenjuju se od dana njihova stupanja na snagu, osim ako aktom nije kao dan početka primjene određen neki kasniji dan.

Članak 164.

Za tumačenje odredbi općih akata nadležan je Školski odbor.

Članak 165.

Opće akte donosi Školski odbor na prijedlog ravnatelja.

Statut Škole donosi Školski odbor na prijedlog ravnatelja i uz prethodnu suglasnost osnivača.

U postupku donošenja Statuta ravnatelj predlaže tekst Nacrta Statuta, a Školski odbor utvrđuje konačni Prijedlog Statuta i dostavlja osnivaču radi davanja prethodne suglasnosti.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 166.

Stupanjem na snagu ovoga Statuta prestaje važiti Statut Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci od 23.01.2009.g. ( KLASA: 112-03-01/09-1, URBROJ: 2149-09-01 ), Izmjene i dopune Statuta Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci od 09.07.2010.g. ( KLASA: 012-03-01/10-1, URBROJ: 2149-0-10-1 ), Izmjene Statuta Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci od 29.04.2011.g. ( KLASA: 012-03-01/2011-1, URBROJ: 2149-09-11-1 ), Izmjene i dopune Statuta Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci od  10.02.2012.g. ( KLASA: 012-03-01/12-1, URBROJ: 2149-09-12-1 ), Izmjene i dopune Statuta Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci od  05.04.2013.g. ( KLASA: 012-03-01/13-2, URBROJ: 2149-09-13-1 ), Izmjene i dopune Statuta Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci od 07.07.2015.g. ( KLASA: 012-03/15-3, URBROJ: 2149-09-15-1 ) te Izmjene Statuta Osnovne škole Vladimira Nazora, Feričanci od 27.04.2017.g. ( KLASA: 012-03/17-1, URBROJ: 2149-09-17-1 ).

Članak 167.

Ovaj Statut  stupa na snagu osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči Škole i mrežnim stranicama Škole.

KLASA: 011-03-01/19-01/3

URBROJ: 2149-01-19-6

Feričanci,09.kolovoza 2019.

       Ovaj Statut donesen je uz prethodnu suglasnost Osnivača, Zaključkom Skupštine Osječko-baranjske županije KLASA: 602-01/19-01/12; URBROJ: 2158/1-01-01-19-55 od 18.srpnja 2019. godine.

            Ovaj Statut je objavljen na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici škole dana 09.kolovoza 2019. godine, a stupio je na snagu dana 17.kolovoza 2019. godine.

                                                                                                   RAVNATELJ ŠKOLE:

                                                                                                        Marko Knežević, prof.

Kriteriji za ocjenjivanje vladanja učenika

NN 51/2018 (4.6.2018.), Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama

KOLEKTIVNI UGOVORI

1018

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Vlada), zastupana po prof. dr. sc. Blaženki Divjak, ministrici znanosti i obrazovanja

i

SINDIKAT HRVATSKIH UČITELJA, zastupan po predsjednici Sanji Šprem, dipl. učiteljici,

sklopili su 15. svibnja 2018. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Strane Kolektivnog ugovora

(1) Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u daljnjem tekstu: Ugovor) sklapaju Vlada Republike Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja (u daljnjem tekstu: Sindikat).

(2) Ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile.

(3) Strane koje su sklopile Ugovor moraju se brinuti za izvršenje i poštivanje njegovih odredbi.

(4) Ugovor obvezuje i primjenjuje se u ustanovama u kojima se obavlja osnovnoškolska djelatnost (u daljnjem tekstu: Škola), pri čemu financijska sredstva za ugovorena prava i obveze osigurava Državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način utvrđen Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14 i 7/17).

Članak 2.

Načela primjene Kolektivnog ugovora

(1) Ugovorne strane suglasne su zalagati se i rukovoditi:

– načelom primjene u dobroj vjeri;

– načelom promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

– načelom mirnog rješavanja sporova.

(2) Polazeći od Konvencije 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, potpisnici su suglasni da će uvažavati općedruštvenu važnost sindikata i sindikalnog rada zbog:

– veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

– većega stupnja društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera;

– razvijanja načela uzajamnosti i odgovornosti zaposlenika za unapređenje prava iz radnog odnosa;

– većeg uključivanja svih zaposlenika u odlučivanje o uvjetima svoga rada i života i

– jačanja demokratske kulture i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za opće dobro.

(3) Radi poticanja i zaštite slobodnoga i neometanog sindikalnog organiziranja i djelovanja, potpisnici će se zajednički zauzimati za ostvarivanje povoljnoga normativnog okvira u skladu s međunarodnim standardima i komparativnim iskustvima.

Članak 3.

Sadržaj Ugovora

(1) Ugovorom se utvrđuju prava i obveze njegovih potpisnika.

(2) Ugovorom se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika Škola.

(3) Odredbe Ugovora primjenjuju se neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom pojedina pitanja za zaposlenika povoljnije riješena.

Članak 4.

Vremensko važenje i otkaz Ugovora

(1) Ugovor se sklapa na određeno vrijeme do 1. ožujka 2022. godine.

(2) Ugovor mogu otkazati obje strane u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti, s otkaznim rokom od tri (3) mjeseca.

(3) Prije otkazivanja Ugovora, strana koja ga otkazuje, obvezna je drugoj strani predložiti njegove izmjene i dopune.

(4) Vlada Republike Hrvatske i Sindikat obvezuju se započeti pregovore za sklapanje novoga Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama najkasnije tri mjeseca prije isteka Ugovora.

Članak 5.

Pravno važenje

Nakon isteka roka na koji je sklopljen Ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj, prava i obveze iz radnog odnosa te u vezi s radnim odnosom kao i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju tri (3) mjeseca kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

Članak 6.

Izmjene ili dopune Ugovora

(1) Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune Ugovora.

(2) Ugovorna strana, koja želi izmjenu ili dopunu Ugovora, mora drugoj strani podnijeti pisani zahtjev s obrazloženjem.

(3) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu ili dopunu Ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

(4) Izmjene odnosno dopune Ugovora sklapaju se i stupaju na snagu sukladno odredbama o važenju kolektivnoga ugovora sadržanim u posebnom propisu koji uređuje reprezentativnost.

(5) Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za štrajk uz prethodno provođenje postupka mirenja.

Članak 7.

Objava Ugovora

Vlada Republike Hrvatske obvezuje se Ugovor uputiti na objavu u »Narodne novine« najkasnije sedam (7) dana od dana njegova potpisivanja.

Članak 8.

Traženje mišljenja i sudjelovanje Sindikata

(1) Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) obvezuju se, u duhu socijalnog partnerstva, uključiti Sindikat u izradu nacrta i prijedloga zakona i drugih propisa i akata koji utječu na radno-pravni, socijalni, profesionalni i materijalni položaj zaposlenika u Školi.

(2) Sukladno stavku 1. ovoga članka Ministarstvo se obvezuje uključiti Sindikat u izradu pravilnika kojima se propisuju kriteriji vezano uz napredovanje i nagrađivanje zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama.

1. RADNA MJESTA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 9.

U Školi rade:

– ravnatelji;

– učitelji;

– stručni suradnici u skladu s važećim propisima: pedagozi, psiholozi, stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukacijski rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) te školski knjižničari;

– tajnici;

– voditelji računovodstva;

– računovodstveni ili administrativni referenti;

– medicinske sestre/zdravstveni tehničari u školskoj ustanovi za djecu s teškoćama u razvoju;

– kuharice;

– spremačice;

– domari/ložači/kućni majstori/vozači;

– ostali zaposlenici;

– zaposlenici koji se na dan stupanja na snagu Ugovora zateknu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme na radnim mjestima prema ranije važećim propisima.

III. PLAĆE I NAKNADE

OSNOVNA PLAĆA I UVEĆANJE PLAĆE

Članak 10.

Plaća

(1) Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

(2) Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnoga staža.

(3) Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća.

(4) Ugovorne strane zajednički utvrđuju da Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine sadržajno predstavlja sastavni dio Ugovora i važeći je dokument koji se primjenjuje na način i u rokovima određenim tim istim dokumentom.

Članak 11.

Uvećanje osnovne plaće

(1) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se:

– za rad noću 40%;

– za prekovremeni rad 50%;

– za rad subotom 25%;

– za rad nedjeljom 35%;

– za smjenski rad 10%;

– za dvokratni rad 10%.

(2) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti.

(3) Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena) i poslijepodnevnom dijelu dana (druga smjena), tijekom radnog tjedna.

(4) Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednoga mjeseca.

(5) Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.

(6) Pri određivanju u kojoj smjeni zaposlenik radi, a ako ne radi točno u okvirima smjena kako su određene u stavku 3. ovoga članka ili u radu prelazi iz vremena prijepodnevne u poslijepodnevnu smjenu, smjena će se odrediti prema onoj smjeni u kojoj je zaposlenik proveo pretežiti dio radnog vremena, računajući samo radno vrijeme provedeno u Školi određenog dana.

(7) Naknada za rad u smjenama iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni i to kao postotno uvećanje dnevne zarade toga dana.

(8) Dvokratni rad je rad zaposlenika koji poslove obavlja tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od 90 minuta.

(9) Osnovom za ostvarivanje prava na uvećanje plaće za dvokratni rad ne smatra se sudjelovanje u radu učiteljskih i razrednih vijeća, sjednica stručnih aktiva, održavanje roditeljskih sastanaka i informativnih razgovora s roditeljima.

(10) Uvećanje plaće za dvokratni rad iz stavka 8. i 9. ovoga članka isplaćuje se kao postotno uvećanje dnevne zarade za radni dan u kojem je zaposlenik radio dvokratno.

(11) Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

(12) Dodaci iz ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim kumuliranja uvećanja plaće s osnove dvokratnoga rada i smjenskog rada u istom danu.

Članak 12.

Posebni uvjeti rada

(1) Posebni uvjeti rada učitelja u redovitim razrednim odjelima su rad:

1. a) u kombiniranom razrednom odjelu razredne nastave;
2. b) u kombiniranom razrednom odjelu predmetne nastave;
3. c) u kombiniranom razrednom odjelu razredne i predmetne nastave;
4. d) u redovitom razrednom odjelu u koji je/su integriran/i i učenik/ci s teškoćama u razvoju po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke sukladno rješenju učenika;
5. e) u redovitom razrednom odjelu u koji je/su integriran/i i učenik/ci s teškoćama u razvoju po posebnom programu uz individualizirane postupke iz svih ili pojedinih nastavnih predmeta sukladno rješenju učenika;
6. f) s učenicima koji iz zdravstvenih razloga pohađaju nastavu u zdravstvenoj ustanovi neovisno o vrsti programa i organizaciji rada.

(2) Posebni uvjeti rada za učitelje u posebnim razrednim odjelima/odgojno-obrazovnim skupinama su rad u:

1. a) posebnom razrednom odjelu s učenicima s teškoćama u razvoju po redovitom programu uz individualizirane postupke i/ili redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke;
2. b) posebnom razrednom odjelu s učenicima s teškoćama u razvoju po posebnom programu uz individualizirane postupke iz svih nastavnih predmeta;
3. c) odgojno-obrazovnoj skupini s učenicima s teškoćama u razvoju po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke.

(3) Posebni uvjeti rada za stručne suradnike su rad s učenicima s teškoćama u razvoju koji se školuju po posebnom programu uz individualizirane postupke iz svih nastavnih predmeta u posebnom razrednom odjelu i/ili po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke u odgojno-obrazovnoj skupini.

(4) Posebni uvjeti rada za sve zaposlenike su:

1. a) rad u Školi za koju je utvrđen status škole s otežanim uvjetima rada;
2. b) rad zaposlenika koji rade u školama do kojih ne postoji javni prijevoz te zaposlenik, jer nema mogućnost dolaska na posao javnim prijevozom, u osobnoj organizaciji mora prijeći najmanje 50 kilometara u jednom smjeru u jednom danu;
3. c) rad učitelja predmetne nastave, koji tijekom jednoga dana realizira nastavu u tri ili više matičnih ili područnih škola.

(5) Za posebne uvjete rada utvrđuje se dodatak na osnovnu plaću.

Članak 13.

Dodatak na osnovnu plaću za rad u posebnim uvjetima

(1) Za rad u posebnim uvjetima učitelju razredne nastave osnovna plaća se uvećava za održane sate ukupnog neposrednog odgojno-obrazovnog rada u:

1. a) kombiniranom razrednom odjelu razredne i/ili predmetne nastave:

– s dva razreda za 15%;

– s tri razreda za 25%;

– s četiri i više razreda za 35%.

1. b) Ako je u kombinirani razredni odjel iz podstavka a) ovoga stavka integriran učenik s teškoćama u razvoju po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke i/ili učenik s teškoćama u razvoju po posebnom programu uz individualizirane postupke učitelju se osnovna plaća uvećava za 5% za sate redovite nastave neovisno o broju učenika s teškoćama u razvoju i broju programa. Ovaj dodatak ne isplaćuje se u slučaju kada je učenik s teškoćama jedini učenik jednog od razreda koji čine kombinirani razredni odjel.

(2) Za rad u posebnim uvjetima učitelju predmetne nastave osnovna plaća se uvećava za održane sate redovite i/ili izborne nastave u:

1. a) kombiniranom razrednom odjelu:

– s dva razreda za 15%;

– s tri razreda za 25%;

– s četiri i više razreda za 35%.

1. b) Ako je u kombinirani razredni odjel podstavka a) ovoga stavka integriran učenik s teškoćama u razvoju po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke i/ili učenik s teškoćama u razvoju po posebnom programu uz individualizirane postupke učitelju se osnovna plaća uvećava za 5% za sate redovite i/ili izborne nastave neovisno o broju učenika s teškoćama u razvoju i broju programa. Ovaj dodatak ne isplaćuje se u slučaju kada je učenik s teškoćama jedini učenik jednog od razreda koji čine kombinirani razredni odjel.

(3) Za rad u posebnim uvjetima učitelju razredne ili predmetne nastave, u redovitom razrednom odjelu u koji je/su integriran/i i učenik/ci s teškoćama u razvoju osnovna plaća se uvećava za rad:

– po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke iz svih ili pojedinih nastavnih predmeta sukladno rješenju učenika s teškoćama u razvoju za svaki navedeni program po održanom satu redovite i/ili izborne nastave za 7%;

– po posebnom programu uz individualizirane postupke iz svih ili pojedinih nastavnih predmeta sukladno rješenju učenika s teškoćama u razvoju za svaki navedeni program po održanom satu redovite i/ili izborne nastave za 10%;

– u zdravstvenoj ustanovi neovisno o vrsti programa i organizaciji rada za održane sate redovite nastave za 7%.

(4) Za rad u posebnim uvjetima učitelju u posebnim razrednim odjelima/odgojno-obrazovnim skupinama osnovna plaća se uvećava za rad:

– po redovitom programu uz individualizirane postupke i/ili redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke iz članka 12. stavka 2. podstavka a) za održane sate redovite i/ili izborne nastave za 10%;

– po posebnom programu uz individualizirane postupke iz svih nastavnih predmeta iz članka 12. stavka 2. podstavka b) za ukupan neposredan odgojno-obrazovni rad za 17%;

– po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke iz članka 12. stavka 2. podstavka c) za ukupan neposredan odgojno-obrazovni rad za 17%.

(5) Za rad u posebnim uvjetima stručnom suradniku osnovna plaća se uvećava za održane sate neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima s teškoćama u razvoju koji se školuju po posebnom programu uz individualizirane postupke iz svih nastavnih predmeta u posebnom razrednom odjelu i/ili po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke u odgojno-obrazovnoj skupini za 10%.

(6) Zaposlenicima Škole s otežanim uvjetima rada osnovna plaća se uvećava za 10% u slučaju da ne koristi druga prava iz posebnih propisa vezano uz posebne statuse na temelju geografskih, gospodarskih i drugih osobitosti.

(7) Zaposlenici koji rade u Školama do kojih ne postoji javni prijevoz te zaposlenici, jer nemaju mogućnost dolaska na posao javnim prijevozom, u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 50 kilometara u jednom smjeru u jednom danu, ostvaruju pravo na uvećanje osnovnice za obračun plaće u javnim službama za 5%.

(8) Učitelj predmetne nastave koji tijekom jednoga dana realizira nastavu u tri ili više matičnih ili područnih škola ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće od 5% i to kao postotno povećanje dnevne zarade toga dana. Navedeni dodatak obračunavaju i isplaćuju one Škole u kojima zaposlenik radi na navedeni način i to razmjerno ugovorenom radnom vremenu zaposlenika u Školi.

(9) Ako zaposlenik ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće na temelju više prava iz ovoga članka, isplaćuje mu se uvećanje osnovne plaće po najviše dvije najpovoljnije osnove.

(10) Ako je drugim propisom uređeno pravo iz odredbe stavka 6. ovoga članka, zaposlenik bira koje će pravo koristiti o čemu je obvezan, pisanim putem obavijestiti poslodavca.

Članak 14.

Sljedeće matične, odnosno područne osnovne škole, a kojima je utvrđen status Škole s otežanim uvjetima rada te zaposlenici kojih ostvaruju pravo na postotno uvećanje osnovne plaće sukladno odredbama članka 12. stavka 4. podstavka a) i članka 13. stavka 6. Ugovora jesu:

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

1. Područna škola Noršić Selo pri OŠ Milana Langa, Bregana;
2. Područna škola Novo Selo pri OŠ Milana Langa, Bregana;
3. OŠ Kravarsko, Kravarsko;
4. OŠ Pokupsko, Pokupsko;
5. Područna škola Manja Vas pri OŠ Rude, Rude;

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

6. OŠ Dvor, Dvor;
7. Područna škola Rujevac pri OŠ Dvor, Dvor;
8. OŠ Gvozd, Gvozd;
9. Područna škola Puska pri OŠ Jasenovac, Jasenovac;
10. Područna škola Letina pri OŠ Sunja, Sunja;

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

11. Područna škola Grabrk pri OŠ »Ivan Goran Kovačić« Duga Resa;
12. Područna škola Drežnica pri OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Ogulin;
13. Područna škola Lović Prekriški pri OŠ »Slava Raškaj«, Ozalj;
14. Područna škola Vivodina pri OŠ »Slava Raškaj«, Ozalj;
15. OŠ Cetingrad;
16. Područna škola Saborsko pri OŠ Plaški, Plaški;
17. Područna škola Radatovići pri OŠ Žakanje, Žakanje;
18. Područna škola Kašt pri OŠ Žakanje, Žakanje;

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

19. OŠ Andrije Kačića Miošića, Donja Voća;
20. Područna škola Gornja Voća pri OŠ Andrije Kačića Miošića, Donja Voća;
21. OŠ Ivana Rangera, Kamenica;
22. Područna škola Žarovnica pri OŠ Ivana Rangera, Kamenica;

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

23. Područna škola Valun pri OŠ Frane Petrića, Cres;
24. Područna škola Martinščica pri OŠ Frane Petrića, Cres;
25. Područna škola Punta Križa pri OŠ Maria Martinolića, Mali Lošinj;
26. Područna škola Unije pri OŠ Maria Martinolića, Mali Lošinj;
27. Područna škola Susak pri OŠ Maria Martinolića, Mali Lošinj;
28. Područna škola Ilovik pri OŠ Maria Martinolića, Mali Lošinj;
29. OŠ Frana Krste Frankopana, Brod na Kupi;
30. OŠ Čabar, Čabar;

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

31. OŠ Donji Lapac, Donji Lapac
32. Područna škola Kuterevo pri OŠ Zrinskih i Frankopana, Otočac;
33. Područna škola Lipovlje pri OŠ Zrinskih i Frankopana, Otočac;
34. Područna škola Vrhovine pri OŠ Zrinskih i Frankopana, Otočac;
35. Područna škola Krasno pri OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Senj;
36. Područna škola Vratnik pri OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Senj;
37. Područna škola Jablanac pri OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Senj;
38. Područna škola Krivi Put pri OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Senj;
39. Područna škola Križpolje pri OŠ Luke Perkovića, Brinje;
40. Područna škola Križ Kamenica pri OŠ Luke Perkovića, Brinje;
41. Područna škola Jezerane pri OŠ Luke Perkovića, Brinje;
42. Područna škola Stajnica pri OŠ Luke Perkovića, Brinje;
43. Područna škola Lipice pri OŠ Luke Perkovića, Brinje;
44. Područna škola Letinac pri OŠ Luke Perkovića, Brinje;
45. OŠ Anž Frankopan, G. Kosinj;
46. Područna škola Rudinka pri OŠ Anž Frankopan, G. Kosinj;
47. Područna škola Vukelić Selo pri OŠ Anž Frankopan, G. Kosinj;
48. Područna škola Lipovo Polje pri OŠ Anž Frankopan, G. Kosinj;
49. Područna škola Krš Gradina pri OŠ Anž Frankopan, G. Kosinj;
50. Područna škola Lun pri OŠ Antuna Gustava Matoša, Novalja;
51. OŠ Lovinac, Lovinac;
52. OŠ Kralja Tomislava, Udbina;
53. Područna škola Podlapača pri OŠ Kralja Tomislava, Udbina;
54. Područna škola Vaganac pri OŠ Plitvička Jezera, Plitvička Jezera;
55. Područna škola Smoljanac pri OŠ Plitvička Jezera, Plitvička Jezera;
56. Područna škola Ličko Petrovo Selo pri OŠ dr. Franje Tuđmana, Korenica;
57. Područna škola Kalinovača pri OŠ »Dr. Ante Starčević« Pazarište-Klanac;

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

58. OŠ Voćin, Voćin;
59. Područna škola Hum pri OŠ Voćin, Voćin;
60. Područna škola Ćeralije pri OŠ Voćin, Voćin;
61. Područna škola Križnica pri OŠ Petra Preradovića, Pitomača;

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

62. Područna škola Sovski Dol pri OŠ Stjepana Radića, Čaglin;

ZADARSKA ŽUPANIJA

63. OŠ Nikole Tesle, Gračac;
64. Područna škola Srb pri OŠ Nikole Tesle, Gračac;
65. Područna škola Vlašići pri OŠ Jurja Dalmatinca, Pag;
66. Područna škola Dinjiška pri OŠ Jurja Dalmatinca, Pag;
67. Područna škola Povljana pri OŠ Jurja Dalmatinca, Pag;
68. Područna škola Olib pri OŠ Zadarski otoci, Zadar;
69. Područna škola Silba pri OŠ Zadarski otoci, Zadar;
70. Područna škola Ist pri OŠ Zadarski otoci, Zadar;
71. Područna škola Veli Iž pri OŠ Zadarski otoci, Zadar;
72. Područna škola Kruščica pri OŠ Starigrad, Starigrad Paklenica;
73. OŠ »Petar Lorini« Sali;
74. Područna škola Božava pri OŠ »Petar Lorini« Sali;
75. OŠ »Vladimir Nazor« Neviđane;
76. Područna škola Vrgada pri OŠ Pakoštane, Pakoštane;
77. OŠ »Ivan Goran Kovačić« Lišane Ostrovičke;
78. OŠ »Petar Zoranić« Stankovci;
79. Područna škola Banjevci pri OŠ »Petar Zoranić« Stankovci;
80. Područna škola Crljenik pri OŠ »Petar Zoranić« Stankovci;
81. Područna škola Radašinovci pri OŠ »Petar Zoranić« Stankovci;
82. OŠ »Valentin Klarin« Preko;
83. Područna škola Ugljan pri OŠ »Valentin Klarin« Preko;
84. Područna škola Lukoran pri OŠ »Valentin Klarin« Preko;
85. Područna škola Sutomišćica pri OŠ »Valentin Klarin« Preko;
86. Područna škola Poljana pri OŠ »Valentin Klarin« Preko;
87. Područna škola Kali pri OŠ »Valentin Klarin« Preko;
88. Područna škola Kukljica pri OŠ »Valentin Klarin« Preko;

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

89. OŠ Drenje, Drenje;
90. Područna škola Kućanci pri OŠ Drenje, Drenje;
91. Područna škola Bračevci pri OŠ Drenje, Drenje;
92. Područna škola Pridvorje pri OŠ Drenje, Drenje;
93. Područna škola Slatinik Donji pri OŠ Drenje, Drenje;
94. Područna škola Mandićevac pri OŠ Drenje, Drenje;
95. Područna škola Paljevina pri OŠ Drenje, Drenje;
96. OŠ »Silvije Strahimir Kranjčević«, Levanjska Varoš;

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

97. OŠ Kistanje, Kistanje;
98. OŠ Jakova Gotovca, Unešić;
99. Područna škola Mirlović Zagora pri OŠ Jakova Gotovca, Unešić;

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

100. OŠ Gornja Poljica – Srijane;
101. Područna škola Dolac Donji pri OŠ Gornja Poljica, Srijane;
102. OŠ »Stjepan Radić« – Tijarica;
103. Područna škola Mijaca pri OŠ Vrgorac, Vrgorac;
104. Područna škola Dobranje pri OŠ »Ivan Goran Kovačić« Cista Velika;
105. OŠ Aržano, Aržano;
106. Područna škola Svib pri OŠ Aržano, Aržano;
107. Područna škola Svibić pri OŠ Aržano, Aržano;
108. Područna škola Ričice pri OŠ »Ivan Leko« Proložac;
109. »OŠ Ante Anđelinović« Sućuraj;
110. Područna škola Bogomolje pri »OŠ Ante Anđelinović« Sućuraj;
111. OŠ Zagvozd, Zagvozd;
112. Područna škola Dobrinče pri OŠ Zagvozd, Zagvozd;
113. Područna škola Krstatice pri OŠ Zagvozd, Zagvozd;
114. Područna škola Rastovac pri OŠ Zagvozd, Zagvozd;
115. Područna škola Slivno pri OŠ Zagvozd, Zagvozd;
116. Područna škola Vrdoljaci pri OŠ Zagvozd, Zagvozd;
117. OŠ Studenci, Studenci;
118. OŠ Braće Radić, Bračević;
119. Područna škola Crivac pri OŠ Braće Radić, Bračević;
120. Područna škola Ramljane pri OŠ Braće Radić, Bračević;
121. Područna škola Ogorje Donje pri OŠ Braće Radić, Bračević;
122. OŠ Primorski Dolac, Primorski Dolac;

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

123. OŠ »Braća Glumac« Lastovo;
124. Područna škola Ponikve pri OŠ Ston, Ston;
125. Područna škola Hodilje pri OŠ Ston, Ston;
126. OŠ Janjina, Janjina;
127. Područna škola Putnikovići pri OŠ Janjina, Janjina;
128. Područna škola Žuljana pri OŠ Janjina, Janjina;
129. OŠ Kuna, Kuna;
130. Područna škola Potomje pri OŠ Kuna, Kuna;
131. Područna škola Oskorušno pri OŠ Kuna, Kuna;
132. Područna škola Šipanska Luka pri OŠ Ivana Gundulića, Dubrovnik;
133. Područna škola Suđurađ pri Ivana Gundulića, Dubrovnik;
134. Područna škola Lopud pri OŠ Antuna Masle, Orašac;
135. OŠ Trpanj, Trpanj;
136. OŠ Otrići-Dubrave, Otrić-Seoci;
137. OŠ Mljet, Babino Polje;
138. Područna škola Goveđari pri OŠ Mljet, Babino Polje;
139. OŠ Primorje, Smokovljani;
140. Područna škola Topolo pri OŠ Primorje, Smokovljani;

ISTARSKA ŽUPANIJA

141. Područna škola Lanišće pri OŠ »Vazmoslav Gržalja«, Buzet;
142. OŠ – SEI Milana Šorga, Oprtalj – Portole;

(Popis završen brojkom 142.)

Članak 15.

Zaštita zaposlenika – povoljnija norma

(1) U slučaju kada tijekom radnoga vijeka zaposlenika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom i jednog od sljedećih uvjeta:

– starosti – pet (5) godina pred starosnu mirovinu ili

– profesionalne bolesti ili

– ozljede na radu,

poslodavac je dužan zaposleniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.

(2) Povoljnija norma utvrđuje se prema postotku utvrđenom rješenjem nadležnoga tijela na način da se za nastavno osoblje, polovina (1/2) utvrđenoga smanjenja odnosi na neposredan odgojno-obrazovni rad, a druga polovina (1/2) utvrđenoga smanjenja na ostala zaduženja u okviru 40-satnog radnog tjedna. Za nenastavno osoblje cjelokupan postotak utvrđenoga smanjenja radne sposobnosti odnosi se na strukturu poslova u okviru 40-satnog radnog tjedna.

(3) Povoljniju normu iz stavka 2. ovoga članka rješenjem utvrđuje (osigurava) poslodavac.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA

Članak 16.

Dnevnica i naknada troškova putovanja

(1) Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske.

(2) Dnevnica iznosi 170,00 kn neto po danu.

(3) Zaposlenik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati.

(4) Ako je na službenom putu, na teret poslodavca osiguran jedan obrok (ručak ili večera) iznos dnevnice umanjuje se za 30%, odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).

(5) Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana primjene toga propisa toliko se povećava iznos dnevnice iz ovoga članka.

(6) Poslodavac je dužan izdati putni nalog zaposleniku prije odlaska na put.

(7) Iznimno od stavka 3. i 4. ovoga članka, zaposleniku upućenom na službeno putovanje s učenicima Škole ili koji provodi izvanučioničku nastavu sukladno propisanom nastavnom planu i programu/kurikulumu u mjestu izvan sjedišta Škole, a koje traje najmanje osam (8) sati, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje se iznos pune dnevnice.

(8) Zaposlenik ima pravo povrata izvanrednih i nepredviđenih troškova nastalih višom silom (mobilna komunikacija, taksi i sl.), koji su u vezi s obavljanjem poslova realizacije putovanja.

Članak 17.

Naknada za povećanu odgojno-obrazovnu odgovornost

Zaposlenik koji vodi učenike na višednevne aktivnosti izvan škole, a na koje ga je uputio poslodavac sukladno propisima i aktima Škole, ima pravo na jednokratnu naknadu zbog povećane odgojno-obrazovne odgovornosti za učenike tijekom navedenih aktivnosti i to u iznosu od 50 kuna neto po danu višednevne aktivnosti.

Članak 18.

Naknada za odvojeni život

(1) Zaposleniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka nema zaposlenik koji živi odvojeno od obitelji:

– ako radi u mjestu rada različitom od mjesta prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva;

– ako je putem javnog natječaja primljen u radni odnos u mjesto rada različito od mjesta prebivališta njegove obitelji;

– ako radi u mjestu različitom od mjesta prebivališta njegove obitelji na temelju obveze preuzete ugovorom o školovanju;

– ako se njegova obitelj odseli u drugo mjesto;

– ako u mjesecu nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.

(3) Naknada za odvojeni život isplaćuje se za pokriće povećanih troškova života nastalih zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i mjesta boravka izvan mjesta stalnoga prebivališta.

(4) Ako je zaposleniku osiguran odgovarajući smještaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj i prehrana, visina naknade umanjit će se 50%.

(5) Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju.

(6) Naknada za odvojeni život isplaćuje se u visini kako je utvrđeno za državna tijela.

Članak 19.

Osiguranje zaposlenika u Školi

(1) Poslodavac je dužan osigurati zaposlenike od posljedica nesretnoga slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

(2) Ministarstvo i Sindikat obvezuju se objaviti policu osiguranja ili poveznicu na policu osiguranja na svojim mrežnim stranicama.

Članak 20.

Stambeno zbrinjavanje

Ugovorne strane su sporazumne da će sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba zaposlenika u školama.

1. RADNO VRIJEME

Članak 21.

Stanka

(1) Odmor u tijeku rada (stanka) svakog dana traje 30 minuta.

(2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnoga vremena niti u posljednja dva sata prije završetka radnoga vremena, odnosno za učitelja tijekom neposrednoga odgojno-obrazovnog rada.

(3) Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, poslodavac će zaposleniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće, ili mu to vrijeme preraspodijeliti i omogućiti da ga koristi kao slobodne dane.

(4) Odmor iz stavka 1. ovoga članka učitelj će, u pravilu, koristiti kao slobodne dane tijekom odmora učenika (za vrijeme zimskog ili proljetnog odmora).

Članak 22.

Rad u nepunom radnom vremenu

(1) Zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu ostvaruju ista prava kao i zaposlenici koji rade u punom radnom vremenu u određivanju prava na stanku, dnevni, tjedni i godišnji odmor.

(2) Zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvaruje pravo na plaću, mirovinski staž, naknadu za vrijeme bolovanja i naknadu za godišnji odmor razmjerno radnom vremenu na koje je zasnovao radni odnos.

(3) Pri redovitom otkazu ugovora o radu zaposleniku, razdoblje rada u nepunom radnom vremenu jednako je razdoblju rada u punom radnom vremenu glede prava na otkazni rok i otpremninu.

(4) Prigodom donošenja odluke o rasporedu godišnjeg odmora za zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka koji ima ugovore o radu u dvije ili više Škola, Škole moraju uskladiti rješenja o korištenju godišnjega odmora za zaposlenog na način da ga zaposlenik koristi istodobno u svakoj Školi, a ako Škole ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjega odmora, Škole su dužne omogućiti korištenje godišnjega odmora prema zahtjevu zaposlenika.

(5) Za zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka koji radi u dvije ili više Škola, poslodavci tih Škola moraju uskladiti rješenja o tjednim zaduženjima i raspored sati na način da zaposlenik može na vrijeme obaviti poslove za koje je zadužen.

(6) Naknadu za bolovanje zaposlenika koji ima ugovor o radu s nepunim radnim vremenom u dvije ili više Škola obračunava i isplaćuje svaka Škola, razmjerno radnom vremenu na koje je zaposlenik zasnovao radni odnos.

(7) Zaposlenik iz stavka 1. ovoga članka može izabrati Školu u kojoj ostvaruje pravo na osobni odbitak prigodom obračuna plaće, odnosno u Školi po izboru zaposlenog.

(8) Primitke po osnovi putnih troškova, dnevnica, troškova noćenja na službenom putovanju, terenskog dodatka i ostale primitke isplaćuje Škola u kojoj je zaposlenik iz stavka 1. ovoga članka ostvario to pravo.

Članak 23.

Prekovremeni rad

(1) Prekovremeni rad je rad duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena. Ako zaposlenik radi prekovremeno ukupno trajanje rada zaposlenika ne smije biti duže od pedeset (50) sati tjedno. Prekovremeni rad pojedinog zaposlenika ne smije trajati duže od sto osamdeset (180) sati godišnje.

(2) Poslodavac je dužan zaposleniku prije početka prekovremenog rada uručiti pisani nalog o potrebi za takvim radom, a ako ga priroda prijeke potrebe u tome onemogućava, poslodavac je dužan pisani zahtjev uručiti radniku u roku od sedam dana od dana od kada je prekovremeni rada radniku usmeno naložen.

(3) Vrijednost prekovremenog nastavnog sata učitelja obračunava se na način da se vrijednost održanog prekovremenog sata sukladno tjednom zaduženju uveća za vrijednost stručno-metodičke pripreme, sve uvećano za 50% po osnovi članka 11. stavka 1. podstavka 2. Ugovora.

(4) Uvećanje plaće za prekovremeni rad isplaćuje se mjesečno uz isplatu plaće za taj mjesec.

(5) Rad učitelja zaposlenog kod poslodavca, kada zamjenjuje odsutnog učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, ako na te poslove nije redovno raspoređen, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, smatra se prekovremenim radom. Poslodavac je dužan voditi evidenciju zamjena za svakog zaposlenika.

1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 24.

(1) Za zasnivanje radnog odnosa u Školi raspisuje se javni natječaj.

(2) Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Škole.

(3) Poslodavac je u obvezi na isti način i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natječaja.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka javni natječaj nije potreban za sklapanje ugovora o radu:

– na određeno vrijeme, kada obavljanje posla ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana;

– s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji osoba iskazanih gospodarskim, tehnološkim ili organizacijskim viškom ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda;

– do punog radnog vremena, s osobom koja ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme;

– sporazumom školskih ustanova u kojima su zaposlenici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, uz pristanak zaposlenika, radi zamjene mjesta rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja;

– te u drugim slučajevima kada to nije potrebno prema zakonu.

(5) Kada se u školi ukaže potreba za popunjavanjem radnog mjesta, poslodavac je dužan razmotriti ispunjava li neki od zaposlenika te škole uvjete tog radnog mjesta te ukoliko ispunjava te uvjete, ponudit će se prelazak na upražnjeno radno mjesto (u matičnoj ili područnoj školi) izmjenom ugovora o radu bez raspisivanja javnog natječaja, i to zaposleniku koji u školi radi najmanje 12 mjeseci na temelju ugovora o radu sklopljenoga na najmanje polovicu od punog radnog vremena tjedno na neodređeno vrijeme, a drugima može ponuditi.

Članak 25.

(1) U svrhu promicanja suodgovornog socijalnog partnerstva na području zapošljavanja i raspoređivanja zaposlenika te racionalnog i učinkovitog rješavanja viškova i manjkova zaposlenika u Školama, na razini države djeluje zajedničko Povjerenstvo za viškove i manjkove Ministarstva i Sindikata (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo na razini države), a na razini županija ili Grada Zagreba formira se zajedničko županijsko ili gradsko povjerenstvo (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo na razini županije).

(2) Povjerenstvo na razini države čine dva predstavnika Ministarstva i dva predstavnika Sindikata.

(3) Povjerenstvo na razini županije čine dva predstavnika ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradskog ureda (u daljnjem tekstu: Ured) i dva predstavnika Sindikata.

(4) Članove Ministarstva i Ureda u povjerenstvima iz stavka 1. ovoga članka imenuje ministar nadležan za obrazovanje.

(5) Članove Sindikata u povjerenstvima iz stavka 1. ovoga članka imenuje predsjednik Sindikata.

(6) U radu Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka sudjeluje, bez prava odlučivanja, i predstavnik ravnatelja kojeg na zahtjev Ureda predlaže županijsko stručno vijeće ravnatelja.

(7) Povjerenstvo na razini države donosi Pravilnik o kriterijima za donošenje Odluke o prednosti pri zapošljavanju.

(8) Povjerenstvo na razini države donosi Poslovnik o radu te se isti primjenjuje na razini županija i Grada Zagreba.

(9) Povjerenstvo na razini županije:

– redovito prati stanje i evidentira broj i kretanje zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama;

– obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba;

– obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme;

– obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada;

– predlaže dodatna mjerila za iskazivanje viška zaposlenika, te mjere i aktivnosti glede njihova zbrinjavanja u Školama;

– donosi odluke o prednosti pri zapošljavanju zaposlenika iskazanih kao organizacijski višak za ostvarivanje prava na prednost pri novom zapošljavanju, sukladno kriterijima za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju i odredbama Zakona o radu i Ugovora, na koje se obraća posebna pozornost;

– upućuje zaposlenike s lista (evidencija), i to nakon odlučivanja, prema propisanim kriterijima putem e-obrasca Uputnice, u skladu s njihovom vrstom i razinom obrazovanja, u Škole koje su prijavile potrebu za zaposlenikom;

– obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme;

– briše iz evidencije zaposlenika koji je riješio svoj radnopravni status;

– liste (evidencije) s inicijalima zaposlenika objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda te se iste dostavljaju i Ministarstvu i Sindikatu.

Članak 26.

(1) Povjerenstva na razini županija su u obvezi međusobno surađivati i dostavljati jedni drugima podatke koje se traže za zaposlenike koji se nalaze u listama (evidencijama) tog Povjerenstva.

(2) Škola je odmah po donošenju odluke o utvrđivanju organizacijskog viška obvezna prijaviti prestanak potrebe za zaposlenikom (djelomično ili u cijelosti) koji ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a utvrđen je organizacijskim viškom, radi uvrštavanja tog zaposlenika u listu (evidenciju) zaposlenika. Listu (evidenciju) zajedno vodi Ured i Povjerenstvo na razini županije.

(3) Škola je obvezna prijaviti zaposlenike koji imaju ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme, a žele zamijeniti mjesto rada. Škola je obvezna prijaviti i svaku potrebu za zaposlenikom (djelomično ili u cijelosti) Povjerenstvu na razini županije. Prijava se vrši elektroničkim putem na propisanim obrascima. Uz popunjeni propisani e-obrazac Škola je dužna dostaviti elektroničkim putem i presliku odluke o utvrđivanju zaposlenika organizacijskim viškom.

(4) E-obrasce iz stavka 3. ovoga članka propisuje Ministarstvo uz dostavu istih Sindikatu. Propisani e-obrasci objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda, Ministarstva i Sindikata.

(5) Prijave prestanka potrebe za zaposlenikom, kao i prijave potrebe za zaposlenikom, Škola je obvezna za novu školsku godinu dostaviti elektroničkim putem Povjerenstvu na razini županije najkasnije do 1. srpnja tekuće godine ili najkasnije tri (3) dana tijekom nastavne godine nakon što je utvrdila potrebu ili prestanak potrebe za zaposlenikom.

(6) Povjerenstvo na razini županije je dužno u roku od osam (8) dana pisano se očitovati o istoj prijavi elektroničkim putem.

(7) Škola će popuniti upražnjeno radno mjesto na način propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Ugovorom, tek nakon što ju je Povjerenstvo na razini županije pisano obavijestilo da u evidenciji nema osobe koja ispunjava uvjete potrebne za traženo radno mjesto, odnosno nakon što se Škola istom Povjerenstvu na razini županije elektroničkim putem pisano očitovala o razlozima zbog kojih nije primljena upućena osoba.

(8) Pisano očitovanje o odbijanju upućene osobe, iz stavka 7. ovoga članka mora biti potkrijepljeno odgovarajućom dokumentacijom i/ili detaljnim obrazloženjem, a razlozi za odbijanje moraju biti objektivni i nepristrani.

(9) Povjerenstvo na razini županije uputit će elektroničkim putem predmete koje nije u mogućnosti riješiti Povjerenstvu na razini države. Isto je u obvezi, u roku od 15 dana, očitovati se o predmetu.

(10) Povjerenstvo na razini županije dužno je svaka tri mjeseca izvijestiti Povjerenstvo na razini države o iskazanim potrebama i organizacijskim viškovima od strane osnovnoškolskih ustanova na razini županije te donesenim odlukama o prednosti pri zapošljavanju.

(11) Prijave potrebe za zaposlenikom, prijave prestanka potrebe za zaposlenikom, uputnice te ostala dokumentacija iz ovoga članka dostavlja se elektroničkim putem uz obvezu potvrde primitka.

1. ODMORI I DOPUSTI

Članak 27.

Godišnji odmor

(1) Godišnji odmor zaposlenika u pravilu se podudara sa zimskim, proljetnim i ljetnim odmorom učenika.

(2) Trajanje godišnjeg odmora zaposlenika u Školi utvrđuje se na način da se na 4 tjedna, odnosno 20 radnih dana dodaju dani godišnjeg odmora prema sljedećim kriterijima:

1. a) prema uvjetima rada:

– rad na poslovima s posebnim uvjetima rada – 2 dana;

– rad u smjenama, dvokratni rad, redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom – 2 dana;

– za poslove razrednika – 1 dan;

– za rad u više nastavnih predmeta – 1 dan;

– za rad s učenicima s teškoćama – 2 dana;

– za rad u dvije škole – 1 dan;

1. b) prema složenosti poslova:

– radna mjesta I. vrste zvanja – 4 dana;

– radna mjesta II. vrste zvanja – 3 dana;

– radna mjesta III. vrste zvanja – 2 dana;

– ostali poslovi – 1 dan;

1. c) prema dužini radnog staža:

– od 5 do 10 godina radnog staža – 2 dana;

– od 10 do 15 godina radnog staža – 3 dana;

– od 15 do 20 godina radnog staža – 4 dana;

– od 20 do 25 godina radnog staža – 5 dana;

– od 25 do 30 godina radnog staža – 6 dana;

– od 30 do 35 godina radnog staža – 7 dana

– 35 i više godina radnog staža – 8 dana;

1. d) prema posebnim socijalnim uvjetima

– roditelju, posvojitelju ili staratelju s jednim maloljetnim djetetom – 2 dana;

– roditelju, posvojitelju ili staratelju djeteta s teškoćama u razvoju – 3 dana;

– roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje maloljetno dijete – 1 dan;

– osobi s invaliditetom – 2 dana;

– samohranom roditelju ili staratelju – 1 dan;

– sudioniku Domovinskog rata – 1 dan;

1. e) prema doprinosu na radu:

– ako ostvaruje izvrsne rezultate rada – 3 dana;

– ako je vrlo uspješan – 2 dana;

– ako je uspješan – 1 dan.

(3) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od četiri tjedna, niti više od 30 radnih dana.

(4) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, odnosno najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za zaposlenika.

(5) Zaposleniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Članak 28.

Plaćeni dopust

(1) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do najviše ukupno 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:

– sklapanja braka – 5 radnih dana;

– rođenja ili posvojenja djeteta – 5 radnih dana;

– smrti supružnika, životnog partnera, izvanbračnog druga, brata ili sestre, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, maćehe, očuha, skrbnika, staratelja i unuka – 5 radnih dana;

– smrti djeda ili bake te roditelja supružnika – 2 radna dana;

– selidbe u istom mjestu stanovanja – 2 radna dana;

– selidbe u drugo mjesto stanovanja – 4 radna dana;

– teške bolesti roditelja, supružnika, životnog partnera, izvanbračnog druga ili djeteta, 3 radna dana;

– nastupanja u kulturnim i sportskim priredbama – 1 radni dan;

– sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, sportskim igrama, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. – 2 radna dana;

– elementarne nepogode – 5 radnih dana;

– za svako dobrovoljno darivanje krvi – 2 radna dana;

(2) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka i za svako darivanje krvi, neovisno o broju radnih dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

(3) Ako slučaj iz stavka 1. ovoga članka nastane dok je zaposlenik na godišnjem odmoru, na zahtjev zaposlenika korištenje godišnjeg odmora se prekida te zaposlenik koristi plaćeni dopust.

Članak 29.

Plaćeni dopust za školovanje i stručno usavršavanje

(1) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za školovanje i/ili stručno usavršavanje na koje ga je uputio poslodavac do 5 radnih dana godišnje, a koje je u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust, do 15 radnih dana godišnje, na koji je upućen od strane poslodavca za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima u organizaciji Ministarstva, Agencije za odgoj i obrazovanje, Nacionalnog centara za vanjsko vrednovanje i/ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Članak 30.

Stručni ispit

(1) Zaposlenik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.

(2) Zaposlenik mora dobiti ispitni program i ispitnu literaturu.

(3) Za polaganje stručnog ispita zaposlenik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na plaćeni dopust od najmanje:

– 5 radnih dana za radna mjesta III. vrste;

– 7 radnih dana za radna mjesta II. vrste;

– 10 radnih dana za radna mjesta I. vrste.

(4) Ako je za obavljanje poslova radnog mjesta kao uvjet propisan stručni ispit, stručno usavršavanje ili osposobljavanje kao i stjecanje dopunskoga pedagoško-psihološkog obrazovanja odlukom poslodavca, za pripremu i polaganje toga ispita zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od 10 radnih dana.

(5) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust i na dan kada polaže stručni ispit kao i na troškove prijevoza do mjesta u kojem se polaže stručni ispit. Ako javnim prijevozom iz mjesta prebivališta/boravišta do mjesta polaganja stručnoga ispita nije moguće doći i vratiti se u istome danu, zaposlenik ima pravo na još jedan dan plaćenoga dopusta i trošak smještaja prema potrebi, što je dužan dokazati odgovarajućim računom.

Članak 31.

Neplaćeni dopust

Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja, i to:

– 5 radnih dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi,

– 10 radnih dana za pripremanje i polaganje ispita na stručnim i sveučilišnim studijima, odnosno za polaganje pravosudnog ispita i ispita,

– 5 radnih dana za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima,

– 2 radna dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.).

VII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 32.

Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnoga povjerenika odnosno sindikalnoga povjerenika s pravima i obvezama radničkoga vijeća

(1) Bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća, odnosno sindikalnoga povjerenika s pravima i obvezama radničkoga vijeća, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu niti dati otkaz s ponudom izmijenjenoga ugovora:

– zaposleniku nakon 25 godina radnoga staža kod istoga poslodavca i 56 godina života;

– ženi koja doji dijete;

– roditelju, posvojitelju odnosno skrbniku djeteta do njegove sedme godine;

– osobi kojoj je sukladno posebnim propisima smanjena radna sposobnost ili utvrđen gubitak radne sposobnosti;

– osobi kojoj je sukladno posebnim propisima utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, smanjena radna sposobnost uz djelomični gubitak radne sposobnosti, potpuni gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjene radne sposobnosti;

– samohranom roditelju maloljetnoga djeteta;

– roditelju s troje ili više djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom školovanju;

– roditelju djeteta s teškoćama u razvoju.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u školama koje redovito zapošljavaju manje od 20 zaposlenika pravo na davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka može imati i sindikalni povjerenik većinskog sindikata koji u školi djeluje, ako u toj Školi taj sindikat ima najmanje pet članova.

(3) Ako se radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća, te u slučaju iz stavka 2. ovoga članka sindikalni povjerenik ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti u slučaju redovitog otkaza ugovora o radu u roku od osam (8) dana, odnosno u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu u roku od pet (5) dana, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.

Članak 33.

(1) Zaposleniku s najmanje 56 godina života i 25 godina radnog staža kod istoga poslodavca, koji je utvrđen kao organizacijski višak i ostvaruje prednost pri zapošljavanju, poslodavac je dužan posredovati pri novom zapošljavanju u školi u vremenskom trajanju od 12 mjeseci. Za to vrijeme zaposleniku se ne može redovito otkazati ugovor o radu bez osobnoga pristanka, osim u slučaju skrivljenoga ponašanja.

(2) U slučaju da zaposlenik iz stavka 1. ovoga članka odbije ponudu poslodavca, a koja mora biti u skladu s važećim propisima, količinom rada iz ugovora o radu zaposlenika te mjesto rada mora biti u istoj županiji, odnosno Gradu Zagrebu, odnosno susjednoj županiji na udaljenosti do 30 km od mjesta prebivališta, redovito će mu se otkazati ugovor o radu i ne ostvaruje pravo na prednost pri zapošljavanju iz članka 25. Ugovora.

(3) Ako je zaposlenik pristao prihvatiti ugovor o radu s utvrđenim manjim radnim vremenom od njegova ugovorenog radnog vremena, poslodavac je dužan isplatiti razliku plaće, odnosno naknadu plaće u visini plaće po ugovoru o radu i plaće koju zaposlenik dobiva za obavljanje nepunog radnog vremena prihvaćenog u postupku posredovanja te druga, po ugovoru o radu, pripadajuća materijalna prava. Navedenu razliku plaće i naknade plaće poslodavac je dužan isplaćivati zaposleniku sve do sklapanja drugog ugovora o radu do punog radnog vremena, ali ne dulje od roka utvrđenog u stavku 1. ovoga članka.

(4) Zaposleniku s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža prestaje ugovor o radu.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, učitelju odnosno stručnom suradniku, ugovor o radu prestaje istekom školske godine (31. kolovoza) u kojoj navršava 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Članak 34.

Otkazni rok i staž kod istog poslodavca

(1) Za vrijeme otkaznoga roka zaposlenik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada četiri (4) sata tjedno radi traženja novoga zaposlenja.

(2) U slučaju redovitoga otkaza sindikalni povjerenik, odnosno povjerenik s pravima i obvezama radničkoga vijeća, dužan je u roku od osam (8) dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od pet (5) dana, dostaviti svoje očitovanje poslodavcu o namjeravanom otkazivanju.

(3) Kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u državnoj i javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca sukladno odredbama Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, pri izračunu otpremnine za zaposlenika kojemu je prestao radni odnos, a koji je već ostvario pravo na otpremninu, u neprekinuti staž neće biti uračunato razdoblje za koje je otpremninu prethodno ostvario.

Članak 35.

(1) Zaposlenik u radnome odnosu na neodređeno puno radno vrijeme, s navršenih 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža, za čijim radom zbog poslovnih ili organizacijskih razloga prestaje potreba u Školi u dijelu radnog vremena, u uvjetima prestanka potrebe za istim u razdoblju od tri (3) godine u cjelini radnog vremena i nemogućnosti raspoređivanja u druge škole u tom razdoblju, ostvaruje sva prava zaposlenika kojem je otkazan ugovor o radu na puno radno vrijeme iz poslovno uvjetovanih razloga.

(2) Zaposleniku koji je u radnom odnosu na temelju ugovora o radu na neodređeno puno radno vrijeme, iskazanom kao tehnološki višak, poslodavac kod koga zbog gospodarskih, tehnoloških i organizacijskih razloga prestaje potreba za zaposlenikom, osigurat će mogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije za srodno zanimanje prema iskazanim potrebama sustava osnovnoškolskog obrazovanja i obvezama iz programa zbrinjavanja viška zaposlenika, pod uvjetom da zaposlenik na isto pristaje.

Članak 36.

Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika

(1) Prije redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanoga skrivljenim ponašanjem zaposlenika poslodavac je dužan zaposlenika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogućnost otkaza, a na temelju dokumentirano utvrđene povrede obveza iz radnog odnosa, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da poslodavac to učini.

(2) Pisano upozorenje na kršenje obveze zaposlenika iz radnog odnosa čuva se u osobnom dosjeu zaposlenika tri godine od dana donošenja, nakon čega se briše.

Članak 37.

Otkazni rokovi i otpremnina

(1) Svakom zaposleniku kojem se otkazuje ugovor o radu, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.

(2) Iznimno od odredbe prethodnoga stavka ovoga članka, zaposleniku s 30 i više godina neprekidnog staža kod istoga poslodavca isplaćuje se povlaštena otpremnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.

(3) Ako zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća, već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjivana plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi zaposlenik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.

(4) Otpremnina iz prethodnoga stavka ovoga članka isplaćuje se najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.

(5) Kada otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana ako se zaposlenik i poslodavac drukčije ne dogovore, a kada otkazuje poslodavac, otkazni rok se utvrđuje sukladno Zakonu o radu.

(6) Odredbe ovoga članka ne odnose se na ravnatelja Škole.

VIII. UMANJENJE RADNE OBVEZE UČITELJA

Članak 38.

(1) Učitelj koji ima više od 30 godina radnog staža ima pravo na umanjene sati za izvođenje neposrednog odgojno-obrazovnog rada za dva (2) sata tjedno uz uvjet da je redovitom i/ili izbornom nastavom zadužen s minimalnim brojem sati za ostvarivanje prava na puno radno vrijeme.

(2) Učitelja iz stavka 1. ovoga članka poslodavac ne može zadužiti prekovremenim radom, osim u slučaju prijeke potrebe, kada u jednom danu nije moguće ni na koji način zadužiti drugog učitelja za organizaciju zamjene.

(3) Učitelju razredne nastave koji koristi pravo iz stavka 1. ovoga članka, a kojem se smanjuje tjedno zaduženje satima redovite nastave, nastavu odgojnih područja (Glazbena kultura, Likovna kultura i Tjelesna i zdravstvena kultura, ako je to u skladu s nastavnim planom) izvodi učitelj predmetne nastave.

(4) Ako nastavu Glazbene kulture u IV. razredu izvodi učitelj predmetne nastave, učitelj razredne nastave koji ima pravo iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na još jedan sat tjednog umanjenja neposrednog odgojno-obrazovnog rada.

(5) Umjesto učitelja koji koristi pravo iz stavka 1. ovoga članka dodatni rad, dopunsku nastavu ili izvannastavne aktivnosti izvodi drugi učitelj sukladno tjednom i godišnjem zaduženju.

(6) Učitelj koji puno radno vrijeme ostvaruje radom u više Škola, pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje samo u jednoj Školi.

(7) Ako učitelj ne koristi pravo na umanjenje iz stavka 1. ovoga članka, isti ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće za 4%.

(8) Učitelj iz stavka 1. ovoga članka dužan je do 15. srpnja tekuće školske godine dostaviti ravnatelju pisanu obavijest o namjeri korištenja prava na umanjenje sati rada u narednoj školskoj godini.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, učitelj iz stavka 1. ovoga članka koji ispuni propisane uvjete radnoga staža tijekom školske godine, za tu školsku godinu ne može ostvariti pravo iz stavka 1. ovoga članka, već za tu školsku godinu ostvaruje pravo iz stavka 7. ovoga članka.

1. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 39.

Zaštita na radu

(1) Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu. U suprotnom zaposlenik nije dužan obavljati posao ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje.

(2) Poslodavac je dužan procjenjivati rizike za život i zdravlje zaposlenika te poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje zaposlenika, osposobljavati i organizirati provedbu osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran način te se skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva.

(3) Poslodavac je dužan informirati zaposlenike o zaštiti na radu, primjenjivati propise o korištenju sredstava za rad i osobne zaštitne opreme te provoditi ispitivanja istih, provoditi zaštitu od požara te evakuaciju i spašavanje, organizirati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći te provoditi mjere zaštite nepušača.

(4) U cilju prilagođavanja tehničkom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnološki i organizacijski razvoj radnog procesa i nastave na način da opasne i štetne tehnologije uklone iz radnog i nastavnog procesa zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim.

(5) Pri uvođenju novih tehnologija poslodavac je obvezan informirati zaposlenike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima i posljedicama tih tehnologija na zdravlje, sigurnost, životni i radni okoliš.

(6) Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad za osjetljivu skupinu radnika u skladu s posebnim propisima.

(7) Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zaštiti na radu na koje je poslodavac dužan očitovati se u roku od 30 dana.

Članak 40.

Pisane upute o sigurnosti

(1) Poslodavac je dužan postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava za rad, opasnih kemikalija i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.

(2) Poslodavac je dužan najmanje svaka tri (3) mjeseca obavještavati povjerenika radnika za zaštitu na radu odnosno radničko vijeće odnosno sindikalnog povjerenika o opasnostima i štetnostima te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja prevencije, smanjenja profesionalnih rizika i njihovih štetnih posljedica.

Članak 41.

Obveza poslodavca – sistematski pregledi

(1) Svi zaposlenici do 50 godina starosti svake tri (3) godine, a zaposleni iznad 50 godina starosti svake dvije (2) godine imaju pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a koje će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene službe, u pravilu prema mjestu rada.

(2) Specifikacija zdravstvenog pregleda iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u prilogu ovog ugovora i čini njegov sastavni dio.

(3) Dinamiku obveznih sistematskih pregleda planira i kontrolira poslodavac, na način da svake godine prema abecednom redoslijedu poslodavac odredi najmanje 1/3 zaposlenika do 50 godina starosti odnosno polovicu zaposlenika iznad 50 godina starosti radi odlaska na pregled u tekućoj godini.

(4) Primjena stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne isključuje obveze poslodavca prema radnicima, koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada sukladno posebnom propisu.

Članak 42.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu

(1) U vezi s provođenjem zaštite na radu i prava povjerenika radnika za zaštitu na radu poslodavci (Škole) i zaposlenici dužni su se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu poslodavca (Škole) i odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

(2) Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu provodi se sukladno Zakonu o zaštiti na radu.

(3) Naknada za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu iznosi četiri (4) radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

(4) Učitelju ili stručnom suradniku – Povjereniku radnika za zaštitu na radu s punim radnim vremenom razmjerno se smanjuju redovne tjedne radne obveze u neposrednome odgojno-obrazovnom radu za dva (2) sata i za dva (2) sata u ostalim poslovima.

(5) Učitelju ili stručnom suradniku – Povjereniku radnika za zaštitu na radu s nepunim radnim vremenom razmjerno se povećava tjedno radno vrijeme u neposrednome odgojno-obrazovnom radu za dva (2) sata i za dva (2) sata u ostalim poslovima.

Članak 43.

Zaštita zaposlenika – zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti

Zaposlenicima kojima je zbog povrede na radu nastale bez njihove krivnje ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti, kako je to navedeno u posebnim propisima, pripada pravo na razliku između plaće koju bi primao na radnom mjestu za koje ima sklopljen ugovor o radu i zbroja invalidske mirovine i plaće koju prima na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju.

1. ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIKA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 44.

Prethodni postupak mirnog rješavanja spora

(1) Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može, u roku od tri (3) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za odluku, poslodavcu dostaviti zahtjev za mirno rješenje spora (prethodni postupak mirnog rješavanja spora).

(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka zaposlenik odmah predlaže i člana radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika, odnosno neku drugu osobu – kao osobu koja će, uz podnositelja zahtjeva i poslodavca, dobrovoljno sudjelovati kao posrednik u tom postupku.

(3) Poslodavac mora u roku od tri (3) dana od zaprimanja zahtjeva, pozvati predloženu osobu da se izjasni prihvaća li sudjelovati kao posrednik u rješavanju spora prema zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ukoliko osoba iz stavka 2. ovoga članka prihvati sudjelovanje, poslodavac žurno, a najkasnije u roku od tri (3) dana, saziva sastanak na kojem će se pokušati mirno riješiti nastali spor.

(5) Posrednik postupa nepristrano te sudionike usmjerava prema iznalaženju sporazumnog rješenja.

(6) Svi podatci izneseni u prethodnom postupku posredovanja su tajni, a postupak je žuran.

(7) Za potrebe postupka, poslodavac određuje zapisničara, a u zapisniku se ukratko navode sudionici, datum održanog sastanka, predmet spora te kako je okončan prethodni postupak mirnog rješavanja spora.

(8) Prethodni postupak mirnog rješavanja spora okončava se odbijanjem sudjelovanja predložene osobe kao posrednika, sporazumnim rješenjem spora, protekom rokova iz ovog članka, nepostizanjem sporazumnog rješenja.

(9) Ukoliko se nastali spor ne riješi sporazumno u prethodnom postupku posredovanja, zaposlenik može, unutar preostalog roka za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa propisanog posebnim propisom, a koji se rok računa od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za odluku, podnijeti zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa.

1. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA ZAPOSLENIKA

Članak 45.

(1) Zaposlenik ima pravo na poštovanje i zaštitu dostojanstva za vrijeme rada i u svezi s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

(2) Osobnost i zaštita dostojanstva zaposlenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima zaposlenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

(3) U ostvarenju ovoga prava, stranke ovoga ugovora obvezuju se promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i poštovanja dostojanstva zaposlenika te svako neželjeno ponašanje i postupke kojima se takvi odnosi narušavaju, opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.

Članak 46.

(1) Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje zaposlenika.

(2) Uznemiravanje je svako diskriminirajuće ponašanje koje za cilj ima ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za zaposlenika, kojim se zaposlenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugog zaposlenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih teškoća.

(3) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu osobe dostojanstva zaposlenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Članak 47.

Obveze poslodavca u zaštiti dostojanstva zaposlenika

(1) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset zaposlenika dužan je, uz suglasnost radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, imenovati osobu ovlaštenu od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).

(2) Ako Sindikat ne dostavi suglasnost ili je odbije dati, poslodavac može imenovati samostalno drugu ovlaštenu osobu.

(3) U svrhu stvaranja ozračja tolerancije, razumijevanja i poštovanja dostojanstva osobe zaposlenika, poslodavac će voditi posebnu brigu o informiranju zaposlenih o zaštiti dostojanstva te o edukaciji ovlaštenih osoba.

Članak 48.

Postupak zaštite dostojanstva

(1) Postupak zaštite dostojanstva zaposlenika pokreće se podnošenjem pisane pritužbe poslodavcu ili ovlaštenoj osobi.

(2) Pisana pritužba sadržava:

– podatke o podnositelju pritužbe;

– podatke o osobi koja vrši neželjeno ponašanje;

– kratak opis povrede dostojanstva zaposlenika (trajanje, učestalost i sl.);

– navođenje dokaza (svjedoci, pisana dokumentacija, liječnički izvještaji i sl.) ukoliko postoje;

– potpis podnositelja pritužbe, mjesto i datum.

(3) U slučaju neželjenog ponašanja iz članka 46. Ugovora, zaposlenik se može obratiti poslodavcu ili ovlaštenoj osobi.

(4) Poslodavac je dužan o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva zaposlenika obavijestiti ovlaštenu osobu.

(5) Ovlaštena osoba dužna je primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva zaposlenika.

(6) Iznimno od stavka 3. ovog članka, poslodavac će primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva zaposlenika ako:

– je ovlaštena osoba odsutna;

– se radi o pritužbi same ovlaštene osobe;

– ako zaposlenik određen za rješavanje pritužbi ne riješi pritužbu u propisanom roku ili ako to ovlaštena osoba izričito zatraži od poslodavca.

(7) Ovlaštena osoba dužna je, odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dostave pritužbe, pozvati zaposlenika protiv kojega je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O očitovanju zaposlenika sastavlja se bilješka koju taj zaposlenik i ovlaštena osoba supotpisuju. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva zaposlenika su tajni.

(8) Ovlaštena osoba, ukoliko procijeni da je to potrebno predlaže odnosno savjetuje provođenje drugih radnji poput postupka mirenja suočenjem zaposlenika koji su podnijeli pritužbu i zaposlenika na koga se pritužba odnosi, saslušanjem i drugih osoba koje imaju saznanja o činjenicama vezanim za uznemiravanje i dr. kako bi na dokazan način utvrdila navode iz pritužbe.

(9) U provođenju postupka ovlaštena osoba mora poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Članak 49.

Mjere u postupku zaštite dostojanstva

(1) Ako ovlaštena osoba utvrdi da postoji neželjeno ponašanje iz članka 46. ovog Ugovora, poslodavcu, ovisno o svakom pojedinom slučaju, predlaže poduzimanje mjera kao što su:

– usmeno upozorenje zaposleniku za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje;

– pisano upozorenje zaposleniku za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje;

– promjene u organizaciji rada kako bi se izbjegla zajednička fizička prisutnost zaposlenika koji je uznemiravan i zaposlenika za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje.

(2) Ako poslodavac ne provede predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, zaposlenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

XII. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA I PREDSTAVNIKA TE SINDIKALNIH POVJERENIKA S PRAVIMA I OBVEZAMA RADNIČKOG VIJEĆA

Članak 50.

Sindikat je dužan pisano obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog predstavnika.

Članak 51.

Prava sindikalnih povjerenika i predstavnika

(1) Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku odnosno predstavniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način koji ne šteti radu poslodavca.

(2) Poslodavac treba sindikalnom povjereniku odnosno predstavniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na gospodarski i socijalni položaj zaposlenika.

(3) Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika odnosno predstavnika po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku od tri (3) dana.

(4) Poslodavac je dužan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika najkasnije u roku od pet (5) dana.

(5) Sindikalni povjerenik odnosno predstavnik ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(6) Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik ima i druga prava određena zakonom i kolektivnim ugovorima.

(7) Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

(8) Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, dužnosti sindikalnog povjerenika u funkciji zaposleničkog vijeća, te ozljeda koju sindikalni povjerenik pretrpi tijekom putovanja poduzetog radi sudjelovanja na aktivnosti iz odredbe članka 28. stavka 1. podstavka 9. Ugovora za koju koristi pravo na plaćeni dopust te kojemu se zbog toga utvrdi privremena nesposobnost za rad, poslodavac će isplatiti naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, za vrijeme dok ta obveza tereti poslodavca.

Članak 52.

(1) Sindikalni povjerenik ima pravo sudjelovanja u radu školskog odbora bez prava glasa izuzev ako je član toga tijela kada se razmatra radnopravni status, a na zahtjev člana sindikata.

(2) Povjerenik sindikalne podružnice pružit će savjetodavnu pomoć na zahtjev člana sindikata.

Članak 53.

Sindikalne aktivnosti i sastanci

(1) Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku odnosno sindikalnom predstavniku kao i članovima povjereništva omogućiti obavljanje sindikalnih aktivnosti u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada Škole, a koje ne štete obavljanju službe.

(2) Članovi sindikalnoga povjereništva imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme Škole vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti radu Škole.

(3) Svi članovi sindikata imaju pravo jednom u šest mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme Škole, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira na vrijeme i na način koji najmanje narušavaju redovno poslovanje Škole.

(4) Sindikalni povjerenik odnosno članovi sindikalnoga povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije od ukupno 10 dana godišnje.

Članak 54.

Uvjeti za rad sindikata

(1) Poslodavac je dužan bez naknade osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:

– prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka;

– pravo na korištenje telefona, telefaksa, fotokopirnog stroja i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti;

– slobodu podjele tiska, sindikalnoga izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima po odluci sindikata;

– postavljanje oglasne ploče o svom trošku u zbornici Škole ili na drugom mjestu dostupnom najvećem broju radnika;

– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun sindikata, a na temelju pisane izjave člana sindikata.

(2) U slučaju spora o korištenju uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će biti povjeren arbitraži posredovanjem ministarstva nadležnog za rad.

(3) Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat u Školi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

Članak 55.

Zaštita sindikalnog povjerenika

(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obnašanja sindikalne dužnosti te šest (6) mjeseci po isteku dužnosti, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu matične ili područne škole, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj bez suglasnosti Sindikata.

(2) Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz ovoga ugovora određuje se:

– prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u Školi izabrano radničko vijeće;

– prema ukupnom broju zaposlenih u Školi – u slučaju kada radničko vijeće nije izabrano.

(3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje predsjednik sindikata čiji je član povjerenik ili osoba koju predsjednik ovlasti.

Članak 56.

Zamjena radničkog vijeća sindikalnim povjerenikom

(1) Ako u Školi nije utemeljeno radničko vijeće, sva njegova prava i obveze u skladu sa Zakonom o radu preuzima jedan sindikalni povjerenik ili više sindikalnih povjerenika.

(2) Broj sindikalnih povjerenika s pravima iz stavka 1. ovoga članka je kako slijedi:

– u Školi do 75 zaposlenika – 1 povjerenik;

– u Školi od 76 i više zaposlenika – 3 povjerenika.

(3) Ako tijekom trajanja mandata sindikalnog povjerenika dođe do promjene broja zaposlenika za više od 10%, strane potpisnice ovoga ugovora suglasne su preispitati broj povjerenika utvrđenih stavkom 2. ovoga članka, ali na početku sljedeće školske godine.

(4) Svaki povjerenik iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na šest (6) radnih sati tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.

(5) Sindikalnom povjereniku koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća s punim radnim vremenom razmjerno se smanjuju redovne tjedne obveze u neposrednom odgojno obrazovnom radu za tri (3) sata, a za tri (3) sata u ostalim poslovima.

(6) Sindikalnom povjereniku koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća s nepunim radnim vremenom razmjerno se povećava tjedno radno vrijeme u neposrednom odgojno-obrazovnom radu za tri (3) sata, a za tri (3) sata u ostalim poslovima.

(7) U Školi koja ima 76 i više zaposlenika odnosno tri (3) sindikalna povjerenika koji su preuzeli prava i obveze radničkog vijeća, pravo iz stavka 5. odnosno 6. ima samo jedan sindikalni povjerenik. Ostali povjerenici imaju pravo na umanjenje odnosno uvećanje tjednog radnog vremena za šest (6) sati tjedno u ostalim poslovima, uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.

(8) Sindikalni povjerenici koji su preuzeli prava i ovlasti radničkog vijeća mogu jedan drugome ustupati radne sate.

(9) Sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća u školama sa 76 i više zaposlenih i kojima su ostali povjerenici ustupili radne sate, imaju pravo na umanjenje ili uvećanje tjednog radnog vremena u neposredno odgojno-obrazovnom radu za tri (3) sata, a preostale sate u ostalim poslovima.

(10) Ako sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća obavlja i poslove povjerenika za zaštitu na radu, ima pravo na umanjenje, odnosno uvećanje tjednog radnog vremena u neposredno odgojno-obrazovnom radu za tri (3) sata, a preostale sate u ostalim poslovima.

(11) Sindikalni povjerenik koji nije preuzeo ovlasti radničkog vijeća ima pravo na umanjenje, odnosno uvećanje tjednog radnog vremena za dva sata rada tjedno uz naknadu plaće.

(12) Sindikalnom povjereniku iz stavka 11. ovoga članka s nepunim radnim vremenom razmjerno se povećava tjedno radno vrijeme u neposredno odgojno-obrazovnom radu za jedan (1) sat, a za jedan (1) sat u ostalim poslovima.

(13) Sindikalnom povjereniku iz stavka 11. ovoga članka s punim radnim vremenom razmjerno se umanjuje tjedno radno vrijeme u neposredno odgojno-obrazovnom radu za jedan (1) sat, a jedan (1) sat u ostalim poslovima.

Članak 57.

Predstavnik zaposlenika u školskom odboru

(1) U školskom odboru jedan član mora biti predstavnik zaposlenika.

(2) Predstavnika zaposlenika u školski odbor imenuje i opoziva radničko vijeće.

(3) Predstavnik zaposlenika u školskom odboru ima sva prava i obveze kao i svi ostali članovi školskog odbora.

(4) Ako u Školi nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika se bira i opoziva sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 58.

Stručno savjetovanje

(1) Kad sindikalni povjerenik zamjenjuje radničko vijeće ima pravo, uz prethodnu suglasnost sindikata, zatražiti mišljenje stručnjaka o poslovima iz svojega djelokruga.

(2) O načinu podmirivanja troškova nastalih primjenom stavka 1. ovoga članka sindikat i poslodavac će se sporazumjeti.

Članak 59.

Povratak na rad

Poslodavac i čelnik sindikata, koji je prethodno bio u radnom odnosu kod poslodavca u javnim službama, nakon prestanka istog radnog odnosa i zasnivanja radnog odnosa u sindikatu, na njegov zahtjev sklopit će pisani sporazum sukladno kojem će se čelniku sindikata po prestanku radnog odnosa u sindikatu zajamčiti sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koje je prethodno radio ili poslova koji će u najvećoj mogućoj mjeri u pogledu stupnja naobrazbe i radnih vještina odgovarati poslovima koje je radio.

XIII. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 60.

Mirenje

Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja prema Zakonu o radu, odnosno odredbama pravilnika koji uređuju način i izbora miritelja i provođenju postupka mirenja.

Članak 61.

Arbitraža

(1) Ugovorne strane mogu dogovoriti da spor iznesu pred arbitražu.

(2) Ako stranke dogovore arbitražu, a ne dogovore drukčiji sastav i postupak arbitraže, primijenit će se odredbe Zakona o radu koje reguliraju arbitražu u slučaju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

XIV. ŠTRAJK

Članak 62.

Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka

(1) Za vrijeme važenja ovoga ugovora sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su ovim ugovorom uređena.

(2) Suzdržavanja od štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovoga ugovora.

(3) Sindikat ima pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovoga ugovora.

Članak 63.

Donošenje odluke o štrajku

(1) Pri organiziranju i poduzimanju štrajka sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

(2) Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.

(3) Za način donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim ugovorom primijenit će se pravila sindikata.

Članak 64.

Zabrana ometanja štrajka

Poslodavac ne smije sprječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

Članak 65.

Najava štrajka

(1) Štrajk se mora najaviti Vladi Republike Hrvatske i poslodavcu.

(2) U pismu kojim sindikat najavljuje štrajk moraju biti naznačeni razlozi štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podaci o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.

(3) Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.

Članak 66.

Rukovođenje štrajkom

(1) Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.

(2) U Školi koja je uključena u štrajk mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osoba koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.

(3) Članovima štrajkaškog odbora ne može se naložiti da rade za vrijeme štrajka.

Članak 67.

Štrajkaški odbor

(1) Štrajkaški odbor Sindikata prati održava li se štrajk u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.

(2) Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.

Članak 68.

Poslovi koji se ne smiju prekidati

(1) Ugovorne strane usuglasile su sljedeće poslove koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka:

– poslovi održavanja i kontrole centralnoga grijanja u školama i učeničkim domovima s vlastitom kotlovnicom kada je grijanje u funkciji;

– poslovi smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima;

– poslovi prihvata i skrbi učenika u ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju.

(2) Poslovi potrebni za opsluživanje zaposlenika koji dobrovoljno žele raditi, a nisu određeni za obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.

(3) Broj zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka je: jedan zaposlenik na poslovima održavanja centralnog grijanja u jednoj smjeni, tri zaposlenika na poslovima prehrane i jedan zaposlenik u kontroli smještaja po smjeni te dva zaposlenika po kontroli prihvata i skrbi u ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju po smjeni.

Članak 69.

Prava sudionika štrajka

(1) Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom ugovoru, zaposlenici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj.

(2) Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno ovom ugovoru ne predstavlja povredu ugovora o radu.

1. TUMAČENJE UGOVORA

Članak 70.

Osnivanje i ovlasti povjerenstva za tumačenje

(1) Strane potpisnice osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje Ugovora u koje Sindikat i Vlada RH imenuju po tri predstavnika i njihove zamjenike.

(2) Povjerenstvo za tumačenje Ugovora:

– daje tumačenje odredaba Ugovora,

– daje prijedloge ugovornim stranama za izmjenu spornih članaka Ugovora,

– prati izvršavanje ovoga ugovora i izvještava obje strane o provedbi i kršenju Ugovora.

(3) Strane potpisnice obvezuju se imenovati članove povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana potpisivanja Ugovora.

Članak 71.

Način rada povjerenstva za tumačenje Ugovora

(1) Povjerenstvo za tumačenje Ugovora donosi svoje odluke većinom glasova svih članova.

(2) Način rada Povjerenstva za tumačenje Ugovora utvrđuje se Poslovnikom Povjerenstva za tumačenje Ugovora, a kojeg će Ministarstvo i Sindikat donijeti u roku 15 dana od dana potpisivanja Ugovora.

(3) Poslovnik iz stavka 3. ovoga članka sastavni je dio ovoga Ugovora.

(4) Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

(5) Ugovorne strane preuzimaju obvezu da će tumačenja Povjerenstva biti objavljena najkasnije 15 dana nakon održanog sastanka na mrežnim (web) stranicama Ministarstva i Sindikata.

Članak 72.

Rokovi za tumačenje

Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili poslodavca, Povjerenstvo za tumačenje Ugovora dužno je dati tumačenje Ugovora u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 73.

Ugovorne strane su suglasne da će Vlada Republike Hrvatske razmotriti inicijativu kako bi se osigurala viša razina zaštite zaposlenika osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja za štetne radnje koje su prema njima počinjenje.

Članak 74.

Ugovorne strane obvezuju se po pitanju osnovnih škola s uvjetima iz članka 14. stavka 1. započeti pregovore u roku od 90 dana od potpisivanja Ugovora.

Članak 75.

Danom donošenja zakonskih i podzakonskih propisa kojima se uređuju način i postupak utvrđivanja lista (evidencija) zaposlenika, način raspoređivanja zaposlenika te kriteriji kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, prestaju se primjenjivati odredbe članaka 25. stavka 7. Ugovora i Pravilnik koji je temeljem navedene odredbe donesen.

Članak 76.

Odredbe članka 38. stavka 7., 8. i 9. Ugovora primjenjuju se od 1. rujna 2018. godine.

Članak 77.

Poslovnik o radu iz članka 25. stavka 8. Ugovora te Pravilnik o kriterijima iz članka 25. stavka 7. Ugovora Povjerenstvo na razini države iz članka 25. stavka 2. Ugovora donijet će u roku od 30 dana od dana potpisivanja Ugovora.

Članak 78.

Ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. svibnja 2018. godine.

Klasa: 110-03/18-01/00019

Urbroj: 533-08-18-0007

Zagreb, 15. svibnja 2018.

SPECIFIKACIJA ZDRAVSTVENIH PREGLEDA

Vrh obrasca

Dno obrasca

Ovdje